AdBlock Detected
Sure, ad-blocking software does a great job at blocking ads, but it also blocks some useful and important features of our website. For the best possible site experience please take a moment to disable your AdBlocker.
-
Važna obavijest 30.11.2024.
Forumom upravlja novi team studenata
Postojeće registracije se odobrene.
Nove registracije su OMOGUĆENE
Nova adresa za slanje skripti je [email protected]
Svoje skripte ili skripte koje ste dobili u razmjeni s ostalim kolegama, a kojih nema u našoj bogatoj Skriptarnici foruma pošaljite nam na gornju e-adresu.
Ne zaboravite se aktivno uključiti u razmjenu iskustava i zanja na forumu.
Državna uprava
- Temu pokrenuo forum
- Datum prvog posta
Balerinica
Mladi član foruma kojeg zanima uprava
Svaki put sve manje i manje ljudi prodje! SRAMOTA! Svaka cast onima koji su prosli i sretno na usmenom 
kabinet prof.Manojlović je u Gundulićevoj, soba 21/3
martina_sk
Administrator
to je na katu skroz na kraju kad se ide kod dvorane br IX, ali tamo lijevo u onaj prostor gdje ima stol i stolice ispred kabineta gardaševića, e tamo imaju druga vrata iza kojih je mali hodnik i još vrata i kabinet prof manojlović
nadam se da sam to dobro objasnila 
genius
Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
NISU AGENCIJE:
1. Ministarstva i njihove unutarnje organizacijske jedinice/tijelo unutar hijerarhijske strukture državne uprave
2. Državna odnosno javna poduzeća /organizacija koja djeluje na tržištu pružajući javne usluge
3.Organizacije civinog sektora/ interesna odnosno dobrovoljna organizacija (čak i ako je država financira i potiče osnivanje)
4. Ustavom uspostavljena tijela i javne ustanove s izrazitim stupnjem autonomije
5. Agencije na subnacionalnom nivou /organizacije koje nemaju nacionalnu nadležnost
DEFINICIJA AGENCIJE
Pollit i suradnici
Agencije - organizacije strukturno izdvojene iz sustava državnih poslova na nacionalnoj razini na trajnoj osnovi, u kojima su obično zaposleni javni službenici i financiraju se uglavnom iz državnog proračuna te su podložni propisima javnog prava.
TEMELJNA OBILJEŽJA AGENCIJA
1. STRUKTURNO odvojena od središnje hijerarhijske strukture centralne državne uprave
2. FUNKCIJE koje obavljaju su javni poslovi
- po karakteru upravni i(ili) stručni, vremenski, trajno i prostorno na nacionalnom nivou
3. LJUDI koji u njima rade su najčešće javni službenici
- osnovno obilježje: PROFESIONALIZAM i često visoka stručnost (ekspertiza) i standardi rada
4. FINANCIJSKA osnova za rad agencije uglavnom je u državnom budžetu
5. Agencije predstavljaju organizacije javnog prava i k tome imaju javne ovlasti
2 KONCEPTA kod razlikovanja agencije od drugih oblika orgnaizacija u javnom sektoru:
1. IDEAL TIP AGENCIJE (TRIPOD MODEL)
- POLLITT I SURADNICI
2. KONCEPT QUANGO KONTINUUMA
- VAN THIEL I SURADNICI
IDEAL TIP AGENCIJE (TRIPOD MODEL):
- POLLITT I SURADNICI
KARAKTERISTIKE koje su zajedničke samoj IDEJI AGENCIJE:
1. stupanj odvojenosti (disagregacije) kao strukturne separacije od ministarstva
2. stupanj autonomije tj. samostalnost (diskrecija, tj. sloboda) u odlučivanju u pogledu financija, personala i organizacije
IDEAL TIP MODERNIH AGENCIJA
- organizacija koja je jasno i često formalno odvojena od drugih javnih organizacija
- ima određeni stupanj diskrecije u pogledu unutarnjih pravila
- podložna je nekoj vrsti ugoovrnih ili kvaziugovornih odnosa koji uključuju izvještavanje o njezinom radu
3 KLJUČNA OBILJEŽJA (KARAKTERISTIKE9 AGENCIJE:
1. DISAGREGACIJA
- strukturno odvajanje organizacija koje imaju specifičan zadatak
2. AUTONOMIZACIJA
- određeni stupanj samostalnosti u pogledu odlučivanja o financijama, personalu i ogranizaciji
3. KONKRAKTUALIZACIJA
- postavljanje ciljeva, učinka, nadzora i izvještavanje
3 NOVA RAZVOJNA PRAVCA JAVNE UPRAVE (3K):
1. USMJERENOST NA KOORDINACIJU
2. USMJERENOST NAKONTROLU
3. USMJERENOST NA KVALITETU
3 GLAVNA MODELA (odnos ministarstva i agencije):
- BOUCKAERT I POLLITT
1. SKANDINAVSKI MODEL
2. BRITANSKI MODEL
3. AMERIČKI MODEL
Pri određivanju tipa organizacija koje se mogu smatrati agencijama polazi se od 2 KRITERIJA:
1. FORMALNO-ORGANIZACIJSKI KRITERIJ
2. FUNKCIONALNI KRITERIJ
KVAZIAUTONOMNE ORGANIZACIJE
- obuhvaćaju čitav niz raznorodnih organizacija koje obavljaju javne poslovea, a nisu dio centralne državne uprave, imaju određni stupanj autonomije, ali su joj na dohvat ruke
BOUCKAERT i PETERS Klasificiraju autonomne i kvaziautonomne organizacije ovisno o PRAVNOM STATUSU koji manje ili više udaljava od vlasti
*KOMPONENTE MINISTARSTVA - NESAMOSTALNE ORGANIZACIJE
* NEZAVISNE ORGANIZACIJE UNUTAR MINISTARSTVA
* PRAVNE OSOBE UNUTAR MINISTARSTVA
* PRAVNE OSOBE JAVNOG PRAVA
* PRAVNE OSOBE PRIVATNOG PRAVA
* SUI GENERIS ORGANIZACIJE
GILL razrađuje klasifikaciju ZOOLOŠKOG VRTA pa razlikuje 6 TIPOVA TIJELA IZVRŠNE VLASTI:
1. MINISTARSTVA
2. AGENCIJE MINISTARSTVA
3. UPRAVNE ORGANIZACIJE JAVNOG PRAVA
4. JAVNA PODUZEĆA
5. DRUGA TIJELA PRIVATNOG PRAVA
6. REZIDUALNA KATEGORIJA
Njegova klasifikacija zapravo obuhvaća 3 TIPA ORGANIZACIJA koje se mogu smatrati AGENCIJAMA:
1. UPRAVNE ORGANIZACIJE JAVNOG PRAVA
3 TIPA:
* PLA koje implementiraju javne politke
* PLA koje su usmjerene na oblikovanje javne politike ekspertizom ili uključivanjem određenih interesnih grupa
* PLA koje neovisno izvršavaju svoje zakonske (statutorne) ovlasti
2. AGENCIJE MINISTARSTVA
3. AGENCIJE /ORGANIZACIJE IZ REZIDUALNE SKUPINE
KLASIFIKACIJA AGENCIJA po THYNNE- u:
1. MINISTARSTVO
2. IZVRŠNO TIJELO osnovano uredbom
3. ZAKONOM osnovano tijelo s NEMINISTARSKIM ČELNIKOM
4. USTAVOM uspostavljeno tijelo s NEMINISTARSKIM ČELNIKOM
5. ORGANIZACIJE kao što su PODUZEĆE, ZAKLADA, UDRUGA ili SINDIKAT
BOUCKAERT i PETERS:
7 GLAVNIH OBLIKA DJELATNOSTI/ZADAĆA AGENCIJA:
1. IMPLEMENTACIJA JAVNIH POLITIKA
2 GLAVNA OBLIKA:
* direktno obavljanje javnih ovlasti klasičnom primjenom propisa
* transfer sredstava korisnicima
2. REGULACIJA
3. SAVJETODAVNA ULOGA I RAZVOJ JAVNIH POLITIKA
4. INFORMACIJSKA ULOGA
5. ISTAŽIVANJE
6. TRIBUNALI I JAVNA ISTRAŽNA TIJELA (POVJERENSTVA i sl.)
7. PREDSTAVLJANJE
Najčešće citirana KLASIFIKACIJA REGULATORNIH AKTIVNOSTI:
- navode ju HOOD i suradnici
- posebno ju ističu CHRISTENSEN i LAEGREID
REGULACIJA obuvhaća sljedeće KOMPONENTE:
1. FORMULACIJA CILJEVA, DONOŠENJE PRAVILA I POSTAVLJANJE STANDARDA
2. NADLGEDANJE, PRIKUPLJANJE INFORMACIJA, KONTROLA, INSPEKCIJA, REVIZIJA, EVALUACIJA
3. PRIMJENA PRAVILA, UTJECANJE NA PONAŠANJE, PRIMJENA NAGRADI I KAZNI
OECD (ORGANIZATION FOR ECONOMIC COOPERATION AND DEVELOPMENT)
- koristi pojam REGULATORNIH OVLASTI kada govori o FUNKCIJAMA AGENCIJA, te među njima razlikuje:
1. DONOŠENJE OPĆEOBVEZUJUĆIH PRAVILA
2. ADJUDIKCIJA (rješavanje u pojedinačnimn slučajevima i rješavanje sporova)
3. LICENCIRANJE, ODREĐIVANJE CIJENA I SKLAPANJE UGOVORA
4. NADZOR NAD POŠTIVANJEM PROPISA, STANDARDA I SMJERNICA I SANKCONIRANJE
5. SAVJETODAVNU ULOGU u pogledu IZRADE JAVNIH POLITIKA
MOTIVI/POKRETAČI AGENCIFIKACIJE:
3 glavne skupine:
1. TEHNIČKI RAZLOZI
2. POLITIČKI RAZLOZI
3. DEMOKRATSKI RAZLOZI
To sam prekopirala iz grupe s fejsa..Neka je dobra cura napisala pa da i tu objavimo
1. Ministarstva i njihove unutarnje organizacijske jedinice/tijelo unutar hijerarhijske strukture državne uprave
2. Državna odnosno javna poduzeća /organizacija koja djeluje na tržištu pružajući javne usluge
3.Organizacije civinog sektora/ interesna odnosno dobrovoljna organizacija (čak i ako je država financira i potiče osnivanje)
4. Ustavom uspostavljena tijela i javne ustanove s izrazitim stupnjem autonomije
5. Agencije na subnacionalnom nivou /organizacije koje nemaju nacionalnu nadležnost
DEFINICIJA AGENCIJE
Pollit i suradnici
Agencije - organizacije strukturno izdvojene iz sustava državnih poslova na nacionalnoj razini na trajnoj osnovi, u kojima su obično zaposleni javni službenici i financiraju se uglavnom iz državnog proračuna te su podložni propisima javnog prava.
TEMELJNA OBILJEŽJA AGENCIJA
1. STRUKTURNO odvojena od središnje hijerarhijske strukture centralne državne uprave
2. FUNKCIJE koje obavljaju su javni poslovi
- po karakteru upravni i(ili) stručni, vremenski, trajno i prostorno na nacionalnom nivou
3. LJUDI koji u njima rade su najčešće javni službenici
- osnovno obilježje: PROFESIONALIZAM i često visoka stručnost (ekspertiza) i standardi rada
4. FINANCIJSKA osnova za rad agencije uglavnom je u državnom budžetu
5. Agencije predstavljaju organizacije javnog prava i k tome imaju javne ovlasti
2 KONCEPTA kod razlikovanja agencije od drugih oblika orgnaizacija u javnom sektoru:
1. IDEAL TIP AGENCIJE (TRIPOD MODEL)
- POLLITT I SURADNICI
2. KONCEPT QUANGO KONTINUUMA
- VAN THIEL I SURADNICI
IDEAL TIP AGENCIJE (TRIPOD MODEL):
- POLLITT I SURADNICI
KARAKTERISTIKE koje su zajedničke samoj IDEJI AGENCIJE:
1. stupanj odvojenosti (disagregacije) kao strukturne separacije od ministarstva
2. stupanj autonomije tj. samostalnost (diskrecija, tj. sloboda) u odlučivanju u pogledu financija, personala i organizacije
IDEAL TIP MODERNIH AGENCIJA
- organizacija koja je jasno i često formalno odvojena od drugih javnih organizacija
- ima određeni stupanj diskrecije u pogledu unutarnjih pravila
- podložna je nekoj vrsti ugoovrnih ili kvaziugovornih odnosa koji uključuju izvještavanje o njezinom radu
3 KLJUČNA OBILJEŽJA (KARAKTERISTIKE9 AGENCIJE:
1. DISAGREGACIJA
- strukturno odvajanje organizacija koje imaju specifičan zadatak
2. AUTONOMIZACIJA
- određeni stupanj samostalnosti u pogledu odlučivanja o financijama, personalu i ogranizaciji
3. KONKRAKTUALIZACIJA
- postavljanje ciljeva, učinka, nadzora i izvještavanje
3 NOVA RAZVOJNA PRAVCA JAVNE UPRAVE (3K):
1. USMJERENOST NA KOORDINACIJU
2. USMJERENOST NAKONTROLU
3. USMJERENOST NA KVALITETU
3 GLAVNA MODELA (odnos ministarstva i agencije):
- BOUCKAERT I POLLITT
1. SKANDINAVSKI MODEL
2. BRITANSKI MODEL
3. AMERIČKI MODEL
Pri određivanju tipa organizacija koje se mogu smatrati agencijama polazi se od 2 KRITERIJA:
1. FORMALNO-ORGANIZACIJSKI KRITERIJ
2. FUNKCIONALNI KRITERIJ
KVAZIAUTONOMNE ORGANIZACIJE
- obuhvaćaju čitav niz raznorodnih organizacija koje obavljaju javne poslovea, a nisu dio centralne državne uprave, imaju određni stupanj autonomije, ali su joj na dohvat ruke
BOUCKAERT i PETERS Klasificiraju autonomne i kvaziautonomne organizacije ovisno o PRAVNOM STATUSU koji manje ili više udaljava od vlasti
*KOMPONENTE MINISTARSTVA - NESAMOSTALNE ORGANIZACIJE
* NEZAVISNE ORGANIZACIJE UNUTAR MINISTARSTVA
* PRAVNE OSOBE UNUTAR MINISTARSTVA
* PRAVNE OSOBE JAVNOG PRAVA
* PRAVNE OSOBE PRIVATNOG PRAVA
* SUI GENERIS ORGANIZACIJE
GILL razrađuje klasifikaciju ZOOLOŠKOG VRTA pa razlikuje 6 TIPOVA TIJELA IZVRŠNE VLASTI:
1. MINISTARSTVA
2. AGENCIJE MINISTARSTVA
3. UPRAVNE ORGANIZACIJE JAVNOG PRAVA
4. JAVNA PODUZEĆA
5. DRUGA TIJELA PRIVATNOG PRAVA
6. REZIDUALNA KATEGORIJA
Njegova klasifikacija zapravo obuhvaća 3 TIPA ORGANIZACIJA koje se mogu smatrati AGENCIJAMA:
1. UPRAVNE ORGANIZACIJE JAVNOG PRAVA
3 TIPA:
* PLA koje implementiraju javne politke
* PLA koje su usmjerene na oblikovanje javne politike ekspertizom ili uključivanjem određenih interesnih grupa
* PLA koje neovisno izvršavaju svoje zakonske (statutorne) ovlasti
2. AGENCIJE MINISTARSTVA
3. AGENCIJE /ORGANIZACIJE IZ REZIDUALNE SKUPINE
KLASIFIKACIJA AGENCIJA po THYNNE- u:
1. MINISTARSTVO
2. IZVRŠNO TIJELO osnovano uredbom
3. ZAKONOM osnovano tijelo s NEMINISTARSKIM ČELNIKOM
4. USTAVOM uspostavljeno tijelo s NEMINISTARSKIM ČELNIKOM
5. ORGANIZACIJE kao što su PODUZEĆE, ZAKLADA, UDRUGA ili SINDIKAT
BOUCKAERT i PETERS:
7 GLAVNIH OBLIKA DJELATNOSTI/ZADAĆA AGENCIJA:
1. IMPLEMENTACIJA JAVNIH POLITIKA
2 GLAVNA OBLIKA:
* direktno obavljanje javnih ovlasti klasičnom primjenom propisa
* transfer sredstava korisnicima
2. REGULACIJA
3. SAVJETODAVNA ULOGA I RAZVOJ JAVNIH POLITIKA
4. INFORMACIJSKA ULOGA
5. ISTAŽIVANJE
6. TRIBUNALI I JAVNA ISTRAŽNA TIJELA (POVJERENSTVA i sl.)
7. PREDSTAVLJANJE
Najčešće citirana KLASIFIKACIJA REGULATORNIH AKTIVNOSTI:
- navode ju HOOD i suradnici
- posebno ju ističu CHRISTENSEN i LAEGREID
REGULACIJA obuvhaća sljedeće KOMPONENTE:
1. FORMULACIJA CILJEVA, DONOŠENJE PRAVILA I POSTAVLJANJE STANDARDA
2. NADLGEDANJE, PRIKUPLJANJE INFORMACIJA, KONTROLA, INSPEKCIJA, REVIZIJA, EVALUACIJA
3. PRIMJENA PRAVILA, UTJECANJE NA PONAŠANJE, PRIMJENA NAGRADI I KAZNI
OECD (ORGANIZATION FOR ECONOMIC COOPERATION AND DEVELOPMENT)
- koristi pojam REGULATORNIH OVLASTI kada govori o FUNKCIJAMA AGENCIJA, te među njima razlikuje:
1. DONOŠENJE OPĆEOBVEZUJUĆIH PRAVILA
2. ADJUDIKCIJA (rješavanje u pojedinačnimn slučajevima i rješavanje sporova)
3. LICENCIRANJE, ODREĐIVANJE CIJENA I SKLAPANJE UGOVORA
4. NADZOR NAD POŠTIVANJEM PROPISA, STANDARDA I SMJERNICA I SANKCONIRANJE
5. SAVJETODAVNU ULOGU u pogledu IZRADE JAVNIH POLITIKA
MOTIVI/POKRETAČI AGENCIFIKACIJE:
3 glavne skupine:
1. TEHNIČKI RAZLOZI
2. POLITIČKI RAZLOZI
3. DEMOKRATSKI RAZLOZI
To sam prekopirala iz grupe s fejsa..Neka je dobra cura napisala pa da i tu objavimo
~crystal~
Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
Ej...ja sam prosla... Prvu me pitala tak da nez kak su drugi prosli...
Sto vise imas bodova iz pismenog to teze pita.. Ja sam imala 16bodova i pitala me razliku izmedu drzavnik sluzbenika i duznosnika i da objasnim na primjeru, dva oprecna reformska procesa i upravne sisteme i ona dva procesa opreka izmedu jedinstva i diferencijacije i interesne dominacije i autonomije i personalni aspekt. Druge dvije cure pitala je upravni i inspekcijski nadzor, uredi drzavne uprave u zupanijama, ne sjecam se sta jos...
Ugl...prof je okej...daje vremena za razmislit...pomaze i navodi na odgovor ali trazi razumijevanje
Balerinica
Mladi član foruma kojeg zanima uprava
A sigurno kad i nauka. U 10 sati.
Ovako, ja sam bila na zadnjem roku kod prof.Manojlovic (kod koje se trebaju znati zakoni) ali nije to pitala i nisam jos cula da su te uredbe pitali profesori.. ja ih nisam naucila, ili sam imala srece pa me nije pitala ili to ne pitaju.. najvaznije su ti prve 5 uredbe koje obavezno pitaju =D
mislis onih prvih 5 zakona kaj su napisani na stranici??
mopsy4ever
Magistar foruma, a i uprave. Aktivan član.
Današnja pitanja sa pismenog:
1.
a. Povijesni razvoj odgovornosti uprave.
b. Tri osnovna oblika odgovornosti uprave.
2.
a. Objasni vertikalno razgraničenje upravnih poslova i dvije osnovne metode.
b. Što znači grupiranje upravnih poslova i osnovne baze grupiranja.
3.
a. Pod kojim uvjetom čelnici državnih tijela mogu donositi provedbene propise.
b. Razlike između provedbenih propisa.
4.
a. Poticaji reformama u RH.
b. Ograničenja reformama u RH.
5.
a. Tko donosi propise o unutarnjem ustrojstvu u tijelima državne uprave.
b. Što ti propisi uređuju.
1.
a. Povijesni razvoj odgovornosti uprave.
b. Tri osnovna oblika odgovornosti uprave.
2.
a. Objasni vertikalno razgraničenje upravnih poslova i dvije osnovne metode.
b. Što znači grupiranje upravnih poslova i osnovne baze grupiranja.
3.
a. Pod kojim uvjetom čelnici državnih tijela mogu donositi provedbene propise.
b. Razlike između provedbenih propisa.
4.
a. Poticaji reformama u RH.
b. Ograničenja reformama u RH.
5.
a. Tko donosi propise o unutarnjem ustrojstvu u tijelima državne uprave.
b. Što ti propisi uređuju.
mopsy4ever
Magistar foruma, a i uprave. Aktivan član.
A. Vlada donosi uredbu o unutarnjem ustrojatvu, a ministri za ministarstva, ravnatelji drzavnih upravnih organizacija za drzavne upravne organizacijei predstojnici drzavnih ureda za drzavne urede pravilnike o unutarnjem ustrojstvu.
B.
U ZZAKONU O SUSTAVU DRZAVNE UPRAVE pise u 63 clanku sto se ueeduje urednom a sto tim ptavilnikom.