O tome se ima dost za pricat. Sve se bazira i svodi na regulatornu drzavu. Samo treba povezat.Koji bi bio odgovor na to drugo pitanje?
AdBlock Detected
Sure, ad-blocking software does a great job at blocking ads, but it also blocks some useful and important features of our website. For the best possible site experience please take a moment to disable your AdBlocker.
-
Važna obavijest 30.11.2024.
Forumom upravlja novi team studenata
Postojeće registracije se odobrene.
Nove registracije su OMOGUĆENE
Nova adresa za slanje skripti je [email protected]
Svoje skripte ili skripte koje ste dobili u razmjeni s ostalim kolegama, a kojih nema u našoj bogatoj Skriptarnici foruma pošaljite nam na gornju e-adresu.
Ne zaboravite se aktivno uključiti u razmjenu iskustava i zanja na forumu.
Regulacijski menadžment
- Temu pokrenuo forum
- Datum prvog posta
Pitanja, pismeni: 04.04.2017.
1. Koordinacija država članica, posljedice članstva u EU na pol-upr. sustav
2. Uredbe za izvršenje zakona, ograničenja
3. Savjetovanje (s čime treba upoznati javnost, minimalni standardi)
4. Bolja regulacija
5. Indikatori reg. menadžmenta
6. Šta su NRA (funkcije, razlozi osnivanja)
7. razlozi prenošenja ovlasti agencijama.
1. Koordinacija država članica, posljedice članstva u EU na pol-upr. sustav
2. Uredbe za izvršenje zakona, ograničenja
3. Savjetovanje (s čime treba upoznati javnost, minimalni standardi)
4. Bolja regulacija
5. Indikatori reg. menadžmenta
6. Šta su NRA (funkcije, razlozi osnivanja)
7. razlozi prenošenja ovlasti agencijama.
Dolla
Miss Gates
Moja pitanja s usmenog kod Tea su bila izazovi primjene procjene učinaka propisa u RH, 4 cilja pametne regulacije i da objasnim kakav je sustav koordinacije u RH (ono sa 67. stranice skripte), a kolegičina čini mi se glavne faze regulacije rizika i pristupi rizicima, i možda još neko ali ne sjećam se. Ovog puta nije pitao zakon po izboru. Učila sam s naglaskom na sva pitanja koja su se pojavljivala od početka teme, najviše sa pismenih, ali i sa usmenih (super je i onaj popis kojeg je jedna curka sastavila na 4. stranici teme, ali treba mu dodati sve što se pojavljivalo) jer nisam htjela gubiti vrijeme i ići u širinu, ali i o onome izvan pitanja sam znala barem nešto reći nakon toliko čitanja.
Ovog puta nije pitao zakon po izboru. Učila sam s naglaskom na sva pitanja koja su se pojavljivala od početka teme, najviše sa pismenih, ali i sa usmenih (super je i onaj popis kojeg je jedna curka sastavila na 4. stranici teme, ali treba mu dodati sve što se pojavljivalo) jer nisam htjela gubiti vrijeme i ići u širinu, ali i o onome izvan pitanja sam znala barem nešto reći nakon toliko čitanja.
Posljednje uređivanje:
zoks3
Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
Evo da i ja prenesem svoje iskustvo ovog ispita.Smatram da je mj dana učenja dovoljno za spremiti ispit, savjetujem da se uči sve a ne samo pitanja, jer na usmenom može pitati bilo što i traži se razumijevanje gradiva tj. Teo postavlja potpitanja.sretno svima.
MARYYNNA
Magistar foruma, a i uprave. Aktivan član.
može i meni članak na mail [email protected]
Danas pitanja :
1a. indikatori regulacijskog menadžmenta
1b. proces pojednostavljenja propisa i mjerenja administrativnih troškova U članicama EU(kod Banić str.621)
2a. kod agencija neovisnost(autonomija)
2b. odgovornost(kontrola) agencija
3a. instrumenti regulacije rizika, objasniti razlike i sličnosti između dva temeljna oblika
4a. posljedice na upravno-politički sustav pristupanjem
4b. mehanizmi kordinacije kako bi članice ostvarile svoja prava
5a. koje instrumente koristi Komisija za javna savjetovanja(kod Muse čl.2.3.2.)
5b. ne sječam se
neka netko dopuni i ispravi jer su pitanja bila malo čudno postavljena... rezultati danas ....sutra usmeni
1a. indikatori regulacijskog menadžmenta
1b. proces pojednostavljenja propisa i mjerenja administrativnih troškova U članicama EU(kod Banić str.621)
2a. kod agencija neovisnost(autonomija)
2b. odgovornost(kontrola) agencija
3a. instrumenti regulacije rizika, objasniti razlike i sličnosti između dva temeljna oblika
4a. posljedice na upravno-politički sustav pristupanjem
4b. mehanizmi kordinacije kako bi članice ostvarile svoja prava
5a. koje instrumente koristi Komisija za javna savjetovanja(kod Muse čl.2.3.2.)
5b. ne sječam se
neka netko dopuni i ispravi jer su pitanja bila malo čudno postavljena... rezultati danas ....sutra usmeni
MalaMarija
Mladi član foruma kojeg zanima uprava
5.b: Razvojni procesi suvremenog drustva koji se odvijaju na institucionalnoj razini
tfabricni
Mladi član foruma kojeg zanima uprava
Pitanje: koji bi bio odgovor na "5B" ....evo mojih odgovora (ako nekome treba)
Pismeni 13.06.2017.
1a. Indikatori regulacijskog menadžmenta
Standardni indikatori regulacijskog menadžmenta kao polazne točke za utvrđivanje činjenica koje je SIGMA uzela u obzir sagledavajući pristup novih zemalja članica u pogledu regulacijskog menadžmenta su:
- Postojanje politike bolje regulacije
- Strategije za akciju i političke prioritete
- Koherentni i konzistentni proces formuliranja politike i nacrta propisa
- Kvaliteta propisa
- Odgovarajući broj zaposlenih koji mogu ostvariti postavljene ciljeve
1b. Proces pojednostavljenja propisa i mjerenja administrativnih troškova u članicama EU
Proces pojednostavljenja propisa i mjerenja administrativnih troškova prepoznat je kao potreba radi postizanja veće konkurentnosti njihovih ekonomije, koja se vidi iz vladinih stajališta ili programa koji se odnose na politiku bolje regulacije.
Neke zemlje poduzele su značajne korake u području pojednostavljenja zakonodavne forme, koje se odnosilo na jezik, stil, strukturu, koherentnost i dostupnost propisa.
Pojednostavljenje različitih upravnih postupaka također je dobilo na važnosti. U nekim zemljama to se ostvarilo uslijed pritiska poslovnog sektora.
Primjeri:
- Češka je prihvatila: - akcijski plan smanjenja administrativnih opterećenja na poduzetništvo u travnju 2006. Te metodologiju mjerenja administrativnih troškova.
- Estonija je objavila: - akcijski plan pojednostavnjenja velikog broja pravnih područja koja utječu na poslovanje koji je obuhvaćao: 1) prava trgovačkih društava, 2) prijedlog poboljšanja rada javnih bilježnika, 3) reforme na području radnog prava itd.
2a. Kod agencija neovisnost(autonomija) – organizacijsko menadžerska i politička.
Neovisnost agencija se osigurava definiranjem putem pravnog okvira određenih mehanizama koji bi trebali zajamčiti neovisno, samostalno i autonomno djelovanje agencije u okviru zakona, uz određene sigurnosne mehanizme.
Različite su konceptualizacije autonomije – one znače „slobodu od utjecaja“ – odnosno samostalnost i neovisnost u okviru zakona.
Dva su osnovna oblika autonomije:
- Menadžersko-organizacijska – uključuje slobodu po pitanju unutarnje organizacije, personala i financiranja agencije
- U načelu radi se o izdvajanju, separaciji agencije iz propisa i ograničenja koja vrijede u sustavu državne uprave.
- Uključuje slobodu po pitanju: unutarnje organizacije (odnosi se na stupanj u kojem vodstvo agencije ima slobodu u utvrđivanju unutarnje strukture i organizacije rada, personala (odnosi se na autonomiju agencije u personalnim pitanjima, shvaćenu kao stupanj samostalnosti u zapošljavanju i određivanju plaća, upravljanja resursima agencije (financijska autonomija – odnosi se na autonomno financiranje, ili kroz direktno ostvarivanje prihoda iz proračuna kao niži stupanj autonomije, ili kroz maksimalno ostvarivanje proračuna putem vlastitih prihoda – najveća autonomija)
- Politička – uključuje više različitih aspekata – pravnu, političku i policy autonomiju
- Odnosi se na zaštićenost agencije od političkih i drugih uplitanja (privatni sektor, regulirani subjekti, privatni interesi i dr.), mogućnost agencije da u zadanim zakonskim okvirima djeluje kao samostalni pravni subjekt obavljajući svoje zadatke i ispunjavajući svoju svrhu u određenom području javne politike.
- Neizostavni dijelovi političke neovisnosti u širem smislu odnose se na: jasnu pravnu regulaciju statusa, zadataka i samostalnog odlučivanja, te sudjelovanja u kreiranju javne politike
- Pravna neovisnost – pravna osobnost i sigurnost u djelovanju agencije zajamčena u okviru njezinih ovlasti i dužnosti
- Policy neovisnost – autonomija u odlučivanju; odnosi se na čitav niz elemenata koji omogućavaju agenciji samostalno donošenje odluka: - donošenje pravila opće primjene, -propisivanje standarda, - donošenje pojedinačnih odluka, certificiranje i licenciranje …, -ekspertna mišljenja i drugi oblici regulativnog inputa u odluke drugih tijela
- Na mjeru policy autonomije ali i pravne autonomije upućuje u kojoj mjeri agencija samostalno obavlja dodijeljene joj ovlasti, odnosno koliko su one povezana s ovlastima drugih tijela u uređivanju predmetnog područja (regulatori, odlučujuće agencije i kvazi regulatori)
- Politička neovisnost –odvojenost i zaštićenost agencije od političkih utjecaja, - legitimitet agencije različit od političkog
- Agencije imaju snažnu ekspertnu bazu, profesionalno vodstvo koje nije politički imenovano i druge mehanizme zaštite od političkih utjecaja (inkompatibilnost i sl.). Mjera u kojoj je agencija politički neovisna ovisi o tipu upravljačke strukture kao i pojedinim elementima koji jamče neovisnost od političkih ili drugih interesnih utjecaja.
2b. Odgovornost(kontrola) agencija.
Odgovornost agencija osigurava se kroz različite oblike kontrole:
- Pravnu – u smislu nadzora zakonitosti – kao poštivanja proceduralnih i materijalnih propisa u radu agencije
- Financijsku – u smislu nadzora učinkovitog korištenja financijskih sredstava agencije
- Političko-demokratsku – koja se očituje kroz mehanizme vanjskog nadzora od strane političkih interesa, posebnih društvenih interesa ili javnosti nad segmentima rada i ostvarivanja ciljeva organizacije
- Kontrolu učinkovitosti – odnosi se na ostvarivanje ciljeva postavljenih od strane osnivača
Temeljni instrument kontrole je pravni okvir rada agencije koji djeluje ex-ante postavljajući granice i pravila rada, zatim uspostavlja različite ex post oblike kontrole (izvještavanje, pravna ili financijska odgovornost).
Pismeni 13.06.2017.
1a. Indikatori regulacijskog menadžmenta
Standardni indikatori regulacijskog menadžmenta kao polazne točke za utvrđivanje činjenica koje je SIGMA uzela u obzir sagledavajući pristup novih zemalja članica u pogledu regulacijskog menadžmenta su:
- Postojanje politike bolje regulacije
- Strategije za akciju i političke prioritete
- Koherentni i konzistentni proces formuliranja politike i nacrta propisa
- Kvaliteta propisa
- Odgovarajući broj zaposlenih koji mogu ostvariti postavljene ciljeve
1b. Proces pojednostavljenja propisa i mjerenja administrativnih troškova u članicama EU
Proces pojednostavljenja propisa i mjerenja administrativnih troškova prepoznat je kao potreba radi postizanja veće konkurentnosti njihovih ekonomije, koja se vidi iz vladinih stajališta ili programa koji se odnose na politiku bolje regulacije.
Neke zemlje poduzele su značajne korake u području pojednostavljenja zakonodavne forme, koje se odnosilo na jezik, stil, strukturu, koherentnost i dostupnost propisa.
Pojednostavljenje različitih upravnih postupaka također je dobilo na važnosti. U nekim zemljama to se ostvarilo uslijed pritiska poslovnog sektora.
Primjeri:
- Češka je prihvatila: - akcijski plan smanjenja administrativnih opterećenja na poduzetništvo u travnju 2006. Te metodologiju mjerenja administrativnih troškova.
- Estonija je objavila: - akcijski plan pojednostavnjenja velikog broja pravnih područja koja utječu na poslovanje koji je obuhvaćao: 1) prava trgovačkih društava, 2) prijedlog poboljšanja rada javnih bilježnika, 3) reforme na području radnog prava itd.
2a. Kod agencija neovisnost(autonomija) – organizacijsko menadžerska i politička.
Neovisnost agencija se osigurava definiranjem putem pravnog okvira određenih mehanizama koji bi trebali zajamčiti neovisno, samostalno i autonomno djelovanje agencije u okviru zakona, uz određene sigurnosne mehanizme.
Različite su konceptualizacije autonomije – one znače „slobodu od utjecaja“ – odnosno samostalnost i neovisnost u okviru zakona.
Dva su osnovna oblika autonomije:
- Menadžersko-organizacijska – uključuje slobodu po pitanju unutarnje organizacije, personala i financiranja agencije
- U načelu radi se o izdvajanju, separaciji agencije iz propisa i ograničenja koja vrijede u sustavu državne uprave.
- Uključuje slobodu po pitanju: unutarnje organizacije (odnosi se na stupanj u kojem vodstvo agencije ima slobodu u utvrđivanju unutarnje strukture i organizacije rada, personala (odnosi se na autonomiju agencije u personalnim pitanjima, shvaćenu kao stupanj samostalnosti u zapošljavanju i određivanju plaća, upravljanja resursima agencije (financijska autonomija – odnosi se na autonomno financiranje, ili kroz direktno ostvarivanje prihoda iz proračuna kao niži stupanj autonomije, ili kroz maksimalno ostvarivanje proračuna putem vlastitih prihoda – najveća autonomija)
- Politička – uključuje više različitih aspekata – pravnu, političku i policy autonomiju
- Odnosi se na zaštićenost agencije od političkih i drugih uplitanja (privatni sektor, regulirani subjekti, privatni interesi i dr.), mogućnost agencije da u zadanim zakonskim okvirima djeluje kao samostalni pravni subjekt obavljajući svoje zadatke i ispunjavajući svoju svrhu u određenom području javne politike.
- Neizostavni dijelovi političke neovisnosti u širem smislu odnose se na: jasnu pravnu regulaciju statusa, zadataka i samostalnog odlučivanja, te sudjelovanja u kreiranju javne politike
- Pravna neovisnost – pravna osobnost i sigurnost u djelovanju agencije zajamčena u okviru njezinih ovlasti i dužnosti
- Policy neovisnost – autonomija u odlučivanju; odnosi se na čitav niz elemenata koji omogućavaju agenciji samostalno donošenje odluka: - donošenje pravila opće primjene, -propisivanje standarda, - donošenje pojedinačnih odluka, certificiranje i licenciranje …, -ekspertna mišljenja i drugi oblici regulativnog inputa u odluke drugih tijela
- Na mjeru policy autonomije ali i pravne autonomije upućuje u kojoj mjeri agencija samostalno obavlja dodijeljene joj ovlasti, odnosno koliko su one povezana s ovlastima drugih tijela u uređivanju predmetnog područja (regulatori, odlučujuće agencije i kvazi regulatori)
- Politička neovisnost –odvojenost i zaštićenost agencije od političkih utjecaja, - legitimitet agencije različit od političkog
- Agencije imaju snažnu ekspertnu bazu, profesionalno vodstvo koje nije politički imenovano i druge mehanizme zaštite od političkih utjecaja (inkompatibilnost i sl.). Mjera u kojoj je agencija politički neovisna ovisi o tipu upravljačke strukture kao i pojedinim elementima koji jamče neovisnost od političkih ili drugih interesnih utjecaja.
2b. Odgovornost(kontrola) agencija.
Odgovornost agencija osigurava se kroz različite oblike kontrole:
- Pravnu – u smislu nadzora zakonitosti – kao poštivanja proceduralnih i materijalnih propisa u radu agencije
- Financijsku – u smislu nadzora učinkovitog korištenja financijskih sredstava agencije
- Političko-demokratsku – koja se očituje kroz mehanizme vanjskog nadzora od strane političkih interesa, posebnih društvenih interesa ili javnosti nad segmentima rada i ostvarivanja ciljeva organizacije
- Kontrolu učinkovitosti – odnosi se na ostvarivanje ciljeva postavljenih od strane osnivača
Temeljni instrument kontrole je pravni okvir rada agencije koji djeluje ex-ante postavljajući granice i pravila rada, zatim uspostavlja različite ex post oblike kontrole (izvještavanje, pravna ili financijska odgovornost).
tfabricni
Mladi član foruma kojeg zanima uprava
ostatak odgovora
3a. Instrumenti regulacije rizika, objasniti razlike i sličnosti između dva temeljna oblika.
Instrumenti kojim se neizvjesni događaji nastoje staviti pod kontrolu su različiti; mogu se odnositi na izvore rizika ili na njihove učinke. Odnose se često na usvajanje strategija kojima se smanjuje proizvodnja rizika ili ublažavaju negativne posljedice kroz implementaciju određenih mjera kao što su sustavi upozoravanja, sigurnosni mehanizmi i kontigencijski planovi.
Obzirom na vremenski slijed moguće je razlikovati:
- Aktivne instrumente – nastoje modificirati izvor rizika (izgradnja nasipa)
- Pasivne instrumente – smanjuju učinke (evakuacija stanovništva iz poplavljenog područja)
U okviru regulacije rizika instrumenti se mogu podijeliti u:
- Kvantitativne modele – analiza troškova i koristi, kvantitativna procjena rizika ili procjena troškova udovoljavanja zahtjevima
- Kvalitativne modele – RIA i načelo predostrožnosti
Posebnost kvalitativnih modela je da njihova interpretacija ovisi o organizacijskoj i drugoj kulturi u pojedinim zemljama, te stoga imaju različito značenje; njihovi rezultati ne moraju biti jednoznačni, već su kulturno uvjetovani, za razliku od kvantitativnih koji govore jezik brojeva. I jedni i drugi nastoje olakšati odlučivanja, ali istovremeno predstavljaju sredstvo kontrole nad onima koji donose odluke jer formaliziraju i strukturiraju odluke te tako definiraju kriterije prihvatljivosti za odlučivanje.
3b. Pokretači regulacije rizika na institucionalnoj razini.
Poticaji regulacije rizika mogu se pronaći u razvojnim procesima suvremenog društva, a koji se odvijaju na tri razine: - socijetalnoj, institucionalnoj i organizacijskoj.
Institucionalna razina: - veže se uz promjenjenu ulogu države te novu koncepciju javnog upravljanje koja se javlja 80-tih godina 20. Stoljeća. Radi se o dva međusobno povezana koncepta:
- Regulatornoj državi – kriza socijalne države dovela je do zaokreta prema deregulaciji, privatizaciji te liberalizaciji javnih službi, ali i potrebe da se novostvorene i tradicionalna, sada još kompleksnija tržišta (energenti, kemikalije, promet, hrana), reguliraju od strane države i to u smislu postavljanja standarda i pravila ponašanja kako bi se osigurala kvaliteta pruženih usluga te spriječile opasnosti po sigurnost, zdravlje i imovinu. Država se počinje koncentrirati na nadzor pružatelja usluga i proizvođača, te primjenu privatnih i državnih pravila. Pojavila su se i neka nova pitanja na dnevnom redu javnih politika upravo kroz diskurs rizika, kao što su zaštita okoliša i održivi razvoj, borba protiv terorizma ili organiziranog kriminala.
- Novom javnom menadžmentu – promjena paradigme javnog upravljanja izražena kroz doktrinu NJM otvara pristup praksi i idejama iz privatnog sektora u javni sektor. Javna uprava i javni sektor u cjelini orijentiraju se na učinkovitost, ekonomičnost i efikasnost, tradicionalne birokratske hijerarhije počinju se ponašati kao poduzeća i preuzimaju inovacije iz privatnog sektora, od plaćanja prema učinku i ULJP-a, ugovornog preuzimanja javnih poslova pa do usvajanja upravljanja rizikom u financijskom menadžmentu u javnom sektoru.
4a. Posljedice na upravno-politički sustav pristupanjem EU.
Neposredan učinak članstva u EU na političko upravni sustav država članica odnosi se na ossiguranje koordinacije i u konačnici obavljanja europskih poslova, u koju se svrhu uvodi nekoliko ključnih upravnih struktura za koodinaciju:
- Stalno predstavništvo u Bruxellesu
- Domaća središnja koordinacijska točka (ministarstvo VP, financije ili gospodarstva)
- Na razini vlade – međuresorna koordinacije za europske poslove (2 razine: politička/upravna)
- Odjeli za europske poslove – u ministarstvima i drugim organizacijama
Druga neposredna posljedica članstva u EU na političko-upravni sustava jest uspostava novih nadzornih funkcija parlamenta nad izvršnom vlasti. Obzirom na do da se dominacija egzekutive nad parlamentom smatra jednim od ključnih uzroka demokratskog deficita u EU, ali i njegova prelijevanja da države članice, jer u europskim poslovima ključna uloga pripada izvršnoj vlasti u državi članici, i na nacionalnoj i na europskoj razini nastojalo se pronaći adekvatno rješenje kojim bi se ojačala uloga nacionalnih parlamenata. U svim članicama uspostavljeni su parlamentarni odbori za europske poslove koji imaju prije svega nadzorne, a u manjoj mjeri koordinacijske funkcije, a sličnu ulogu imaju i sektorski odbori u čijoj su nadležnosti pojedine politike. Nacionalni parlament može dati mišljenje na nacrt prijedloga propisa EK ako smatra da je u suprotnosti s načelom supsidijarnosti. Nacionalni parlamenti imaju posebnu ulogu u praćenju europskih politika u području pravde, slobode i sigurnosti, a obavještavaju se i o podnesenim zahtjevima za članstvo u Uniji.
4b. Mehanizmi koordinacije kako bi članice ostvarile svoja prava
Članstvom u EU javlja se pred političkim, upravnim i pravnim sustavom svake države članice problem osiguravanja učinkovitih mehanizma koji povezuju nacionalnu i europsku razinu upravljanja i tako omogućuju s jedne strane djelotvorno definiranje nacionalnih političkih stavova i upravnih rješenja koja se prenose na europsku razinu, dok s druge strane osiguravaju adekvatnu transpoziciju i implementaciju europskog prava u državi članici.
Preduvjet za postizanje tih ciljeva odgovarajući su mehanizmi koordinacije, koji se danas smatraju ključnim pitanjem funkcioniranje političko-upravnog sustava.
Efikasnost koordinacije država članica utječe na njihovu sposobnost učinkovitog sudjelovanja u procesima odlučivanja na EU razini i time zastupanja nacionalnih interesa te ostvarivanje koristi koje pruža članstvo. Sve šira nadležnost EU u velikom broju politika kao i kompleksnost sustava donošenja odluka na europskoj razini te obveza implementacije europskog prava povećavaju pritisak na države članice kako bi uspostavile efikasne mehanizme koordinacije.
Na nacionalnoj razini nužno je osigurati koherentne i ujednačene stavove o mnogobrojnim pitanjima koje će poslije zastupati i braniti kao nacionalni interes u europskoj areni odlučivanja , posebno na razini radnih skupina EK kao prvoj točci interakcije. Europski mehanizmi odlučivanja traže koordinirano djelovanje država članica u pogledu sudjelovanja u radu Vijeća EU, posebno njegovim radnim grupama, COREPER, kao i na razini Europskog vijeća i međuvladinim konferencijama.
Ključne upravne strukture za koordinaciju:
- Stalno predstavništvo u Bruxellesu
- Domaća središnja koordinacijska točka (ministarstvo VP, financije ili gospodarstva)
- Na razini vlade – međuresorna koordinacije za europske poslove (2 razine: politička/upravna)
- Odjeli za europske poslove – u ministarstvima i drugim organizacijama
5a. Koje instrumente koristi Komisija za javna savjetovanja.
U EU je razvijena praksa, a koja je preuzeta i u državama članicama, da se prethodno tj. Prije donošenja propisana na odgovarajući način pokrene javna rasprava o pitanju na koje se regulacija odnosi.
EK to čini svojim komunikacijama, izvještajima, te zelenim i bijelim knjigama, ovisno o kojoj se fazi u izradi regulacije radi. Ostali instrumenti uključuju stalne konzultacijske grupe, savjetovanja na internetu te javne radionice i rasprave.
5.b: Razvojni procesi suvremenog društva koji se odvijaju na institucionalnoj razini
3a. Instrumenti regulacije rizika, objasniti razlike i sličnosti između dva temeljna oblika.
Instrumenti kojim se neizvjesni događaji nastoje staviti pod kontrolu su različiti; mogu se odnositi na izvore rizika ili na njihove učinke. Odnose se često na usvajanje strategija kojima se smanjuje proizvodnja rizika ili ublažavaju negativne posljedice kroz implementaciju određenih mjera kao što su sustavi upozoravanja, sigurnosni mehanizmi i kontigencijski planovi.
Obzirom na vremenski slijed moguće je razlikovati:
- Aktivne instrumente – nastoje modificirati izvor rizika (izgradnja nasipa)
- Pasivne instrumente – smanjuju učinke (evakuacija stanovništva iz poplavljenog područja)
U okviru regulacije rizika instrumenti se mogu podijeliti u:
- Kvantitativne modele – analiza troškova i koristi, kvantitativna procjena rizika ili procjena troškova udovoljavanja zahtjevima
- Kvalitativne modele – RIA i načelo predostrožnosti
Posebnost kvalitativnih modela je da njihova interpretacija ovisi o organizacijskoj i drugoj kulturi u pojedinim zemljama, te stoga imaju različito značenje; njihovi rezultati ne moraju biti jednoznačni, već su kulturno uvjetovani, za razliku od kvantitativnih koji govore jezik brojeva. I jedni i drugi nastoje olakšati odlučivanja, ali istovremeno predstavljaju sredstvo kontrole nad onima koji donose odluke jer formaliziraju i strukturiraju odluke te tako definiraju kriterije prihvatljivosti za odlučivanje.
3b. Pokretači regulacije rizika na institucionalnoj razini.
Poticaji regulacije rizika mogu se pronaći u razvojnim procesima suvremenog društva, a koji se odvijaju na tri razine: - socijetalnoj, institucionalnoj i organizacijskoj.
Institucionalna razina: - veže se uz promjenjenu ulogu države te novu koncepciju javnog upravljanje koja se javlja 80-tih godina 20. Stoljeća. Radi se o dva međusobno povezana koncepta:
- Regulatornoj državi – kriza socijalne države dovela je do zaokreta prema deregulaciji, privatizaciji te liberalizaciji javnih službi, ali i potrebe da se novostvorene i tradicionalna, sada još kompleksnija tržišta (energenti, kemikalije, promet, hrana), reguliraju od strane države i to u smislu postavljanja standarda i pravila ponašanja kako bi se osigurala kvaliteta pruženih usluga te spriječile opasnosti po sigurnost, zdravlje i imovinu. Država se počinje koncentrirati na nadzor pružatelja usluga i proizvođača, te primjenu privatnih i državnih pravila. Pojavila su se i neka nova pitanja na dnevnom redu javnih politika upravo kroz diskurs rizika, kao što su zaštita okoliša i održivi razvoj, borba protiv terorizma ili organiziranog kriminala.
- Novom javnom menadžmentu – promjena paradigme javnog upravljanja izražena kroz doktrinu NJM otvara pristup praksi i idejama iz privatnog sektora u javni sektor. Javna uprava i javni sektor u cjelini orijentiraju se na učinkovitost, ekonomičnost i efikasnost, tradicionalne birokratske hijerarhije počinju se ponašati kao poduzeća i preuzimaju inovacije iz privatnog sektora, od plaćanja prema učinku i ULJP-a, ugovornog preuzimanja javnih poslova pa do usvajanja upravljanja rizikom u financijskom menadžmentu u javnom sektoru.
4a. Posljedice na upravno-politički sustav pristupanjem EU.
Neposredan učinak članstva u EU na političko upravni sustav država članica odnosi se na ossiguranje koordinacije i u konačnici obavljanja europskih poslova, u koju se svrhu uvodi nekoliko ključnih upravnih struktura za koodinaciju:
- Stalno predstavništvo u Bruxellesu
- Domaća središnja koordinacijska točka (ministarstvo VP, financije ili gospodarstva)
- Na razini vlade – međuresorna koordinacije za europske poslove (2 razine: politička/upravna)
- Odjeli za europske poslove – u ministarstvima i drugim organizacijama
Druga neposredna posljedica članstva u EU na političko-upravni sustava jest uspostava novih nadzornih funkcija parlamenta nad izvršnom vlasti. Obzirom na do da se dominacija egzekutive nad parlamentom smatra jednim od ključnih uzroka demokratskog deficita u EU, ali i njegova prelijevanja da države članice, jer u europskim poslovima ključna uloga pripada izvršnoj vlasti u državi članici, i na nacionalnoj i na europskoj razini nastojalo se pronaći adekvatno rješenje kojim bi se ojačala uloga nacionalnih parlamenata. U svim članicama uspostavljeni su parlamentarni odbori za europske poslove koji imaju prije svega nadzorne, a u manjoj mjeri koordinacijske funkcije, a sličnu ulogu imaju i sektorski odbori u čijoj su nadležnosti pojedine politike. Nacionalni parlament može dati mišljenje na nacrt prijedloga propisa EK ako smatra da je u suprotnosti s načelom supsidijarnosti. Nacionalni parlamenti imaju posebnu ulogu u praćenju europskih politika u području pravde, slobode i sigurnosti, a obavještavaju se i o podnesenim zahtjevima za članstvo u Uniji.
4b. Mehanizmi koordinacije kako bi članice ostvarile svoja prava
Članstvom u EU javlja se pred političkim, upravnim i pravnim sustavom svake države članice problem osiguravanja učinkovitih mehanizma koji povezuju nacionalnu i europsku razinu upravljanja i tako omogućuju s jedne strane djelotvorno definiranje nacionalnih političkih stavova i upravnih rješenja koja se prenose na europsku razinu, dok s druge strane osiguravaju adekvatnu transpoziciju i implementaciju europskog prava u državi članici.
Preduvjet za postizanje tih ciljeva odgovarajući su mehanizmi koordinacije, koji se danas smatraju ključnim pitanjem funkcioniranje političko-upravnog sustava.
Efikasnost koordinacije država članica utječe na njihovu sposobnost učinkovitog sudjelovanja u procesima odlučivanja na EU razini i time zastupanja nacionalnih interesa te ostvarivanje koristi koje pruža članstvo. Sve šira nadležnost EU u velikom broju politika kao i kompleksnost sustava donošenja odluka na europskoj razini te obveza implementacije europskog prava povećavaju pritisak na države članice kako bi uspostavile efikasne mehanizme koordinacije.
Na nacionalnoj razini nužno je osigurati koherentne i ujednačene stavove o mnogobrojnim pitanjima koje će poslije zastupati i braniti kao nacionalni interes u europskoj areni odlučivanja , posebno na razini radnih skupina EK kao prvoj točci interakcije. Europski mehanizmi odlučivanja traže koordinirano djelovanje država članica u pogledu sudjelovanja u radu Vijeća EU, posebno njegovim radnim grupama, COREPER, kao i na razini Europskog vijeća i međuvladinim konferencijama.
Ključne upravne strukture za koordinaciju:
- Stalno predstavništvo u Bruxellesu
- Domaća središnja koordinacijska točka (ministarstvo VP, financije ili gospodarstva)
- Na razini vlade – međuresorna koordinacije za europske poslove (2 razine: politička/upravna)
- Odjeli za europske poslove – u ministarstvima i drugim organizacijama
5a. Koje instrumente koristi Komisija za javna savjetovanja.
U EU je razvijena praksa, a koja je preuzeta i u državama članicama, da se prethodno tj. Prije donošenja propisana na odgovarajući način pokrene javna rasprava o pitanju na koje se regulacija odnosi.
EK to čini svojim komunikacijama, izvještajima, te zelenim i bijelim knjigama, ovisno o kojoj se fazi u izradi regulacije radi. Ostali instrumenti uključuju stalne konzultacijske grupe, savjetovanja na internetu te javne radionice i rasprave.
5.b: Razvojni procesi suvremenog društva koji se odvijaju na institucionalnoj razini
beatgormit
Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
koja su bila pitanja na pismenom ispitu 27.06.'17.?
MARYYNNA
Magistar foruma, a i uprave. Aktivan član.
Giljević se najviše koncentrirao na rizike, profesije, komore, propis koji smo naučili..i naravno europsku uniju..mene je pitao profesionalnu organizaciju i razvojne procese kod rizika
Anja
Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
Pitanja danas:
1.
a) Policy faze
b) upravljanje putem ciljeva
2.
a) faze regulatorne reforme
b) bolja regulacija i razlog pojave u EU
3.
a) klasifikacija uredbi
b) izvršne klauzule i vrste
4.
a) nezavisne regulacijske agencije - pojam i prednosti
b) kontrola agencija
5.
a) što je rizik i može li se sa sigurnošću utvrditi
b) vrste rizika s obzirom na razinu utjecaja
1.
a) Policy faze
b) upravljanje putem ciljeva
2.
a) faze regulatorne reforme
b) bolja regulacija i razlog pojave u EU
3.
a) klasifikacija uredbi
b) izvršne klauzule i vrste
4.
a) nezavisne regulacijske agencije - pojam i prednosti
b) kontrola agencija
5.
a) što je rizik i može li se sa sigurnošću utvrditi
b) vrste rizika s obzirom na razinu utjecaja
chubelina
Magistar foruma, a i uprave. Aktivan član.
Dns usmeni kod giljevica/ gleda loliko imas bodova.. sto vise bodova to su pitanja laksa..
Pitao je refit
Mendelkernov izvjestaj koje je probleme uocio u primjeni ria- skripta str 110
Mininalni standardi savjetovanja
Reforma slovenija
Tko je glavi koordinator za pup u hrv- odgovor je ured za zakonodavstvo
Svrha pupa
Izazovi pupa u hrv
Kordinacija u eu
Plan zakonodavnih aktivnosti
Sigma br 42 zakljucci ( clanak banic)
Ja sam ucila po pitanjima koje sam skupila s foruma i skripti od 140 str. Skripta sve sadrzi i nema greske.
Makar sam ucil po pitanjima jako je puno toga i preporucam da se uci predmet bar 14 dana... al po pitanjima je dovoljno za prolaz
Pitao je refit
Mendelkernov izvjestaj koje je probleme uocio u primjeni ria- skripta str 110
Mininalni standardi savjetovanja
Reforma slovenija
Tko je glavi koordinator za pup u hrv- odgovor je ured za zakonodavstvo
Svrha pupa
Izazovi pupa u hrv
Kordinacija u eu
Plan zakonodavnih aktivnosti
Sigma br 42 zakljucci ( clanak banic)
Ja sam ucila po pitanjima koje sam skupila s foruma i skripti od 140 str. Skripta sve sadrzi i nema greske.
Makar sam ucil po pitanjima jako je puno toga i preporucam da se uci predmet bar 14 dana... al po pitanjima je dovoljno za prolaz
Samo napomena da za usmeni morate pripremiti i jedan od propisa,: Zakon o procjeni učinka propisa , Zakon o pravu na pristup informacijama, Poslovnik Hrvatskoga sabora, Poslovnik Vlade Republike Hrvatske....
Savjetujem svima da ucite zakon o procjeni ucinka propisa jer je on ionako obuhvacen u literaturi koju ucite. Iz njega vam mogu postaviti jos pitanje-dva a ima negdje oko 30. čl. pa nije tesko nauciti. Kolegica koja je samom odg naucila je poslovnik Hrv. Sabora a profesor ju je poceo ispitivati Z.o procjeni učinka bez da ju je pitao koji je propis uopce spremila.
Savjetujem svima da ucite zakon o procjeni ucinka propisa jer je on ionako obuhvacen u literaturi koju ucite. Iz njega vam mogu postaviti jos pitanje-dva a ima negdje oko 30. čl. pa nije tesko nauciti. Kolegica koja je samom odg naucila je poslovnik Hrv. Sabora a profesor ju je poceo ispitivati Z.o procjeni učinka bez da ju je pitao koji je propis uopce spremila.
Pitanja s današnjeg roka 12.09.2017, u 11:00 sati.
Rezultati će biti objavljeni sutra (srijeda), a usmeni najvjerojatnije u četvrtak.
1. a) Vladavina prava
b) Načelo zakonitosti
2. a) Nešto kakav utjecaj imaju službe od negospodarskog utjecaja na nešto?
b) ne sjećam se
3. a) Što je regulacija i razlog pojave u EU
b) Indikatori kvalitete regulacijskog menadžmenta.
4. a) Koje su prednosti samoregulacije pred državnom regulacijom?
b) Koji su nedostaci?
5. a) Rizik s obzirom na razinu utjecaja?
b) Rizik s obzirom na dimenziju vjerojatnosti i učinka?
Rezultati će biti objavljeni sutra (srijeda), a usmeni najvjerojatnije u četvrtak.
1. a) Vladavina prava
b) Načelo zakonitosti
2. a) Nešto kakav utjecaj imaju službe od negospodarskog utjecaja na nešto?
b) ne sjećam se
3. a) Što je regulacija i razlog pojave u EU
b) Indikatori kvalitete regulacijskog menadžmenta.
4. a) Koje su prednosti samoregulacije pred državnom regulacijom?
b) Koji su nedostaci?
5. a) Rizik s obzirom na razinu utjecaja?
b) Rizik s obzirom na dimenziju vjerojatnosti i učinka?