Uvod u javni menadžment

[chuchi]

popadali smo danas ko kruške svi od reda :hihi:

 

[Tihana I.]

trebam pomoć -----može mi netko reći koje knjige su potrebne za učiti,imam Izazovi n.j.m. i članke.Da li trebamo i onu knjigu paradoksi n.j.m.?hvala!

 

[Milka]

trebam pomoć -----može mi netko reći koje knjige su potrebne za učiti,imam Izazovi n.j.m. i članke.Da li trebamo i onu knjigu paradoksi n.j.m.?hvala!

Jedna jedina knjiga je Izazovi i dileme nm a sve ostalo su članci.

Paradoksi novog javnog menadžmenta je članak od 7-8 str.

Sretno!

 

[Tihana I.]

Ima li tko da mi proslijedi članak Paradoksi j.menadžmenta???hvala!

 

[ivicaj]

Ima li tko da mi proslijedi članak Paradoksi j.menadžmenta???hvala!

inge perko – globalizacija i demokracija: paradoksi novog javnog menadžmenta


kaže: ovdje ćemo se sad baviti NPM-om kao fenomenom globalizacije i njegovim implikacijama na demokraciju.
NPM se pojavljuje usljed naftne krize 70ih i krize države blagostanja:
• smanjenje troškova javnog sektora
• povećanje efikasnosti i efektivnosti
• primjena načela business managementa u upravljanju javnim sektorom

e pa kaže: NPM je zajedničko ime za reforme javnog sektora koje se zadnjih 20 godina provode u većini zemalja OECD-a, tranzicijskim zemljama i zemljama u razvoju.
usprkos razlikama među tim zemljama, reformski zahvati pokazuju nevjerojatnu sličnost i možemo ih svesti na nekoliko modela (prema osnovnom mehanizmu regulacije) – ovo je izgleda klasifikacija po nascholdu:

1. britanski model – privatizacija i tržište.
• sekundarni moment: konkurentski instrumenti
• tercijarni moment: upravljanje putem rezultata
= režim privatnog sektora i tržišta

2. švedski model – management by results.
• sekundarni moment: konkurentski instrumenti
• tercijarni moment: decentralizacija
= režim upravljanja putem rezultata

3. nizozemsko-danski model (manje profiliran) – devolucija / decentralizacija.
• sekundarni moment: konkurentski instrumenti
• tercijarni moment: privatizacija
= režim devolucije

4. klasični model – pravila (weberov model):
• sekundarni moment: konkurenstki instrumenti
• tercijarni moment: privatizacija
= režim upravljanja putem pravila

mc courtova klasifikacija – razlikuje ove modele:
1. klasični model javne uprave
2. washingtonski model (ovo ime je odabrano kao odjek na 'washingtonski konsenzus' – pojam skovan da bi opisao pristup utjelovljen u zajmovima za strukturne prilagodbe svjetske banke i MMF-a). prvi put je ovaj model primijenjen u gani – dobivanje zajma uvjetovano smanjenjem javnog sektora.
3. novi javni menadžment – NPM. ovdje autor ubraja samo kao ono što je 1995. OECD odredio kao elementie u pregledu razvoja javnog menadžmenta:
a) devolucija ovlasti
b) osiguranje elastičnosti
c) razvoj konkurentnosti i izbora
d) snabdjevanje odgovarajućom službom
e) poboljšanje kvalitete regulacije
f) pojačanje upravljačkih funkcija centra
ovaj model je prvi put primijenjen u velikoj britaniji dolaskom m.thatcher. u početku je imao iste karakteristike kao i washingtonski model, ali kasnije dobiva nove elemente, pa ga treba zvati NPM.
4. (model u nastajanju) strateški menadžment
ovo je ujedno i kronološki slijed


mc court podvrgava ove modele testu koji ima šest kontingencija:
1. performansa = kvaliteta djelovanja službi
2. kapacitet = sposobnost uprave za provođenje reformi
3. integritet = utjecaj reforme na stupanj korupcije
4. neutralnost = briga uprave za sredstva, a ne za ciljeve
5. ovisnost = ovsnost o vanjskoj pomoći tijekom duljeg vremenskog perioda
6. mogućnost ugledavanja = postojanje primjera koji se može slijediti

kaže: zapravo su danas relevantni washingtonski i britanski model jer su oni najbliži ideologiji neoliberalizma:

washingtonski model: ovaj mode reforme potaknut je smanjenjem troškova javnog sektora, dakle javne potrošnje.
• zahtijeva se privatizacija javnih poduzeća ili barem smanjenje financijskih potpora tim poduzećima.
• u jezgri javnog sektora – prije svega državnoj upravi – ističe se zahtjev za smanjenjem plaća
ovaj model se i dalje nameće zemljama ovisnicima o kreditima, a svjetska banka i MMF su sumnjičave prema kasnijim fazama NPM-a.
kaže: performansa ovog modela pokazuje veću efikasnost javnog sektora, ali ne zbog boljeg menadžmenta, nego zbog rezanja sredstava.

britanski model (NPM): ovaj je u prvoj fazi identičan washingtonskom modelu. i dok washingtonski nameću financijske institucije (prije svega zemljama u razvoju i tranzicijskim zemljama), britanski preporučuje OECD.

perspektiva NPM-a je dakle oblikovana kroz neoliberalna ekonomska načela i podvrgava kritičkom preispitivanju:
1. veličinu
2. ulogu
3. strukturu
javnog sektora. pritom se smatra da je ovaj pristup primjenjiv svuda jer javno sektor nije dobar pokretač nacionalnog razvoja, a često mu je i prepreka. samo privatni sektor ima sposobnosti kao što su menadžerstvo, elastičnost i poriv za natjecanjem, što je bitno za obavljanje mnogih aktivnosti za koje se prije mislilo da pripadaju javnome sektoru.

minogue – govori o navodnom 'globalnom političkom konsenzusu' oko washingtonskog / britanskog modela.
kaže: britanski model je zapravo čileanski. studenti miltona friedmana ('čikaški momci') su sedamdesetih godina provodili reformu u čileu. margaret thatcher je pomno pratila taj eksperiment i prihvaćala njegove instrumente za reforme u velikoj britaniji.

kaže: za m.thatcher su ideološki razlozi bili ispred ekonomskih: reforma je vođena idejom da se svaka aktivnost ocjenjuje na temelju unaprijed utvrđenih standarda, a nije imala nikakve kriterije sa svoju evaluaciju.

v.wright – paradoksi britanskog modela reforme javnog sektora:
1. engleska je već imala najdjelotvorniju upravu, a baš ona je provela najradikalniju reformu javnog sektora
2. reforma je inspirirana teorijama i modelima privatnog menadžmenta koji su poznati kao kolebljivi
3. uloga koja se pridaje vrhovima birokracije kao motoru reformi, dok ih se u velikom dijelu neoliberalne literature i literature javnog izbora prikazuje kao prirodno nedjelotvorne. kaže: emirijski se pokazalo da je vrh birokracije stvarno koristan u programima reformi koji pogađauju niže službenike, a najvišim službenicima otvara veće mogućnosti
4. reforma je imala namjeru smanjenja troškova, međutim u evaluaciji se nastoji ignorirati neke od troškova – npr: troškove ljudskih resursa koji su uključeni u reformu.
5. transparentnost i jasnoća. kaže: zahtjev za jasnim menadžerskim ciljevima i s tim povezana povećana autonomija menadžera zamagljuju pitanje političke odgovornosti.
6. efikasnost. sve se službenike senzibilizira za ideju efikasnosti koja je potpuno neodređen pojam. kaže: efikasnost u pružanju javnih službi uključuje kompleksne političke i društvene eksternalije: ako su građani potrošači, službenici će postati proizvođači motivirani logikom nagrada s privatnog tržišta
7. ambicija reformatora da smanji ulogu države. naime radikalni programi s ciljem povlačenja države s mnogih sektora traže jaku državu koja će te programe provesti.

analiza rezultata i posljedica:
• na makroekonomskom planu nisu ostvareni rezultati glede produktivnosti i nezaposlenosti
• formiranjem quangosa i odvajanjem agencija od ministarstava povećan je broj javnih tijela, a pritom je oslabjela kvaliteta pruženih usluga
• privatizacijom je izvršena preraspodjela resursa u korist manjine
• djelatnosti koje treba voditi prema kriteriju općeg dobra su se vodile prema kriteriju profita što je dovelo do afirmacije neotaylorizma u upravljanju javnim poduzećima
• privatizirana su poduzeća s većom produktivnosti dok su se državi ostavila ona s nižom
• javna potrošnja nije smanjila svoj udio u bruto društvenom proizvodu (cijelo vrijeme je ostala oko 43%)
• istodobno su ugrožene temeljne vrijednosti demokracije: odgovornost i polaganje računa, pravednost i jednakost, te sve više imenovanja nasuprot biranju i s time povezana patronaža i korupcija, te bitno oslabljena lokalna samouprava

pitanje je kako je ovaj model postao općepriznati 'najbolji put'. kaže: demokratski principi transparentnosti i odgovornosti koji vrijede za države klijente financijskih institucija, pa ostaje pitanje kome ove institucije odgovaraju i u čije ime nameću ovaj model reforme.

kaže: u poslijednje vrijeme MMF i svjetska banka navode i primjere neuspjeha ovog modela. npr. izvještaj svjetske banke od 1997: izražava se briga za utjecaj koji taj model može imati na pružanje usluga i razvoj ljudskog faktora.

kaže: usprkos snažnom pritisku prema globalizacijskoj homogenosti postavlja se pitanje koja bi zemlja pluralističke demokracije primijenila washingtonski model da nema potpore i pritiska donatora.
• najbolji primjeri primjene ovog modela – čile, gana, uganda – imale su autoritarne režime ovisne o pomoći washingtona
• malezija, JAR – odbile program
• šri lanka – nakon početnog prihvaćanja odustala.

kaže sad: globalizacija nije jednostavno tržištem pokrenut ekonomski, nego istodobno i politički i ideološki fenomen. središnje u procesu globalizacije = naddržavno upravljanje ekonomskim i socijalnim politikama pojedinih država putem međubnarodnih naddržavnih organizacija u širokom neoliberalnom smjeru. e sad – budući da ne postoji svjetska vlada – djelovanje ovih institucija se vodi ideološkim preferencijama najmoćnije svjetske sile.
neoliberalizam je samo jedna varijanta kapitalizma – američka.

financijska globalizacija je kaže albert najveća prepreka funkcioniranju welfare statea. ipak – pokazalo se na švedskoj da je država balgostanja nadvladala najveću krizu 1990.
kaže: pitanje socijalne zaštite može biti samo u rukama nacionalne ili nadnacionalne države (EU). e a budući da većina EU-država još uvijek provodi politike socijalne zaštite, postoji vjerojatnost da će se ta politika prenijeti na razinu unije. (neoliberali evropske socijalne politike nazivaju 'euroskleroza').

kaže: mjeru u kojoj je logika globalizacije (u smislu neoliberalne ideologije) suprotna načelima demokracije najbolje vidimo u tome da se najveći dio javnosti zemalja u kojima su reforme najdalje odmakle, ne slaže s reformama.

 

[maraya]

evo nakon dva mjeseca,dva odgovaranja,sveukupno pet sati ispitivanja,uspijele smo namolit profu da nam ''pokloni'' dva.3 nas je bilo,sistem il svi prođu il svi padnu.htkela je da dođemo i treći put,al uspjele smo ju uvjerit da smo u ova dva mj za dva naučile.pita sve,al SVEEEEEE! sretno svima i bježite od ovog smjera

 

[Tihana I.]

mislim da su dojmovi jako individualni...tek se spremam na ispit pa mi nije baš drago kad mi netko tjera strah u kosti he he he he ...iskreno bilo je ispita gdje su mi svi govorili lagano je...a polagala sam ispit godinu dana,tako da mislim da je sve relativno...eto tješim samu sebe i kolege koji se spremaju izaći...

 

[chuchi]

i ja sam u onoj ekipici s namoljenom dvojkom strašno... ali briga me, bitno da je tu ocjena, a kakva tako mi je svejedno! sretno svima

 

[Tihana I.]

Ne mogu skinuti od Nicole skriptu pa ako mi to netko može poslati na mail neka se javi...hvala!pozz

 

[ivicaj]

Bog ljudi,
hoće li netko komentirati kako je bilo danas 05.05.2011. na ispitu. Nisam uspio proći literaturu 3 put kompletno pa se nisam ni pojavio, a vi?

 

[ana f]

Izašlo nas je 5, jednu je srušila, a pitala nas je sve živo privatizacija,evaluacija,predstavnici klasične škole,NJM, dobro upravljanje, svega se dotakne)... Treba dobro naučit i znat barat izrazima iz knjige...naučiti sve one primjere iz članaka ( za j-p partnerstvo i za privatizaciju).

 

[Milka]

Evo pitanja od četvrtka:

Koji su autori ( pripadnici) klasičnog menadžmenta
Zašto Fayol pripada u klasični i na koga je on utjecao- na Urwicka
Detaljno objasniti kraticu POSDCORB
Elementi policy procesa-implementacija, evalvuacija ( ne znam što još jer nisam jasno čula)
Objasniri EVALVUACIJU
Brownlow commitet, što je, navest predstavnike, TRIJUMF menadžerskog pristupa, SVEee!
O Gulicku, Fayolu-koja je načela predstavio i jesu li vječna ili ne-NE, izabrati jedno načelo i argumentirati, po njoj je jedino AUTORITET ostao vječno načelo
Era gentlmena (opisati)
Spoil system- do njega dovelo širenje stranaka
Kad počinju reforme pod nazivom Novi javni menadžment i jeli se klasični m zaustavio ili se dalje razvijao- NJM započinje 1970.-ih uzrokovan velikom naftnom krizom a klasični m se i dalje razvijao
UČINKOVITOST i DJELOTVORNOST sve, kad se javljaju tj. koja u kojem razdoblju
Definirati NJM i u čemu je razlika NJM I klasičnog m
Podjela prema Nascholdu i McCourtu, koji modeli, što spada u koji
članak: Reforme u V.Britaniji, dodadni reformski elementi po kojima je britanski model širi- privatizacija javnih poduzeća, stvaranje quangosa, agencije, što ostaje ministarstvima... ( Švedska već u 19.st. imala agencije)
Vrsta privatizacije u Britanskom modelu
Nabrojati sve tipove privatizacije, što znači FRAGMENTIRANA
SVE o prijenosu vlasništva te kako je kod nas tekla privatizacija
Što je Javno privatno partnerstvo- sporazumni odnos koji NADILAZI ugovore
RIZICI ugovora
Koja područja su najkritičnija za JPP-ZDRAVSTVO
Što znači LOCK IN tj. ZAKLJUČAVANJE ugovora

Koje je kriterije uveo Gulick- kriterij CILJA,KORISNIKA, TERITORIJA i PROCESA te navest primjer za svaki
Što je još značajno kod Gulicka- Raspon kontrole od 4-7
Objasniti PPBS, gdje je primijenjen, na čemu i gdje je zapeo SVE...
šTO JE STRATEŠKO PLANIRANJE, uz koji model ga staviti-uz MBR, koja ga je zemlja dovela do punog procvata- Švedska, te što su još uveli- TQM, gdje se više TQM koristi na lokalnoj ili središnjoj razini- na lokalnoj
Sve o Merit systemu, vrste ispita koji su se provodili za ulazak u službu
Uspješni poduhvat JPP-a-u Švicarskoj, metoda konsenzusa i inkrementacije
Što je Dobro upravljanje i koja su načela
Što je Capacity building-objasniti

Evo to je sve taj dan al uglavnom stvarno pita SVE i jednu grupu ispituje sat vremena
Ja sam prvi put pala a sad sam samo slušala pa izlazim na sljedećem roku.
Savjetujem slušanje ispita tek toliko da shvatite njen način ispitivanja!
Sretno svimaaaa!!!

 

[lara]

Izašlo je sedmero na ispit. Prološ je dvoje. Pita sve, dobro treba proučiti knjigu i njezine članke.

 

[Milka]

Evo ja sam jedna od 2 koje smo prošle na prošlom roku!
Što reći nego da sam se jako namučila s ovim ispitom i presretna sam da sam ga nakon toliko muke napokon položila!
Moj savjet (koji ponavljam) je da se ispit bar jednom posluša i učenje otprilike mjesec dana dok sve sjedne i bilješke sa predavanja jer prof voli čuti definiciju koju nam je rekla na predavanju!

Ovo su neka od pitanja, ne mogu se svih sjetit:
1. Što sve spada u javni sektor?-tijela državne uprave, jedinice lokalne odnosno područne samouprave, javna poduzeća i koncesionari (ovo zadnje je ona rekla jer nitko nije točno znao)
2. Što je javna uprava?- Sve strukture i procesi koji vode unapređenju općeg dobra
3. Privatizacija, tipovi, prema Kaulu i onih 6 vrsta prema Greenwoodu, kako je privatizirana INA-djelomično
4.Modeli reformi, razlika britanskog i švedskog, podjela po McCourtu i Nascholdu
5.Što je javno-privatno partnerstvo?-Sporazumni odnos koji nadilazi ugovore, temeljen na suradnji, suradnja ključan čimbenik
6.Najbolji oblici JPP-a?-Švicarska, najlošiji-PFI u Velikoj Britaniji, za gradnju bolnice platilo se 900 miljuna funti umjesto 180...u svemu tome najlošije stoji zdravstvo

Više se nesjećam ali ispitivala nas je sat vremena s tim da ona dosta priča pa zato dugo traje.
A ovo su bila definitivno lagana pitanja za razliku od druge grupe

 

[laminat]

Danas nas 5 izašlo i svi prošli :luxhello::zivili:

Dvije dvojke i tri trojke :headbang:

Sretno svima s patnjom zvanom Javni menadžment :crazy:

A vi kako te??

 

[honey1706]

Danas nas 5 izašlo i svi prošli :luxhello::zivili:

Dvije dvojke i tri trojke :headbang:

Sretno svima s patnjom zvanom Javni menadžment :crazy:

A vi kako te??

svaka cast..ja planiram izaci u 9 mje...mozes li mi reci sta si sve ucila i iz cega ako nije problem ??? jer nekako imam fobiju od ovog ispita, i mislim da ga necu dati tako lako :/...

 

[Tihana I.]

i ja položila hvala Bogu...uči knjigu,članke,sve ti je bitno...sretno...bacam se na komparativnu...

 

[ivicaj]

Nas petero odgovaralo je 3 sata, u kabinetu užasno vruće, mislio sam da ću pasti u nesvjest. Obzirom kako prošli put nisam znao pravila igre, pao sam, a ovaj put me u isčekivanju drmala gadna trema.

Ljudi treba naučiti sve, sve pita, profesorica je vrlo ugodna ali zahtjevna.

Najbolji savjet je dođi slušati ispit barem jedan put, da sam to napravio bio bi prošao prvi put.

Moglo je biti lako i brzo ali nije. Nek vam je Bog u pomoći.

 

[laminat]

Ja bi se još samo nadovezal na kolege s pokojim savjetom..

Dakle,nemojte naštrebavat ovaj predmet,profesorica traži razumijevanje,u biti cijeli ispit je razgovor s njom..Obavezno pročitat sve njezine članke koji su navedeni u literaturi,toplo preporučam da pročitate i knjigu,u skripti nema puno detalja koje profesorica zna pitat..

I pripremite se na to da ispit traje jako dugo,obično odgovaramo u grupama od po 2-4 studenta,ovisi kolko nas ima..i svaka grupa odgovara najmanje sat vremena,jučer je svaka grupa sat i pol odgovarala.. :crazy:

Uglavnom,sretno svima s ovim predmetom :laughing:

 

[lilim]

Ljudi, kako je bilo na jučerašnjem ispitu? Prolaznost? Pitanja?
thx:wink5: