AdBlock Detected
Sure, ad-blocking software does a great job at blocking ads, but it also blocks some useful and important features of our website. For the best possible site experience please take a moment to disable your AdBlocker.
Lokalna samouprava
- Temu pokrenuo forum
- Datum prvog posta
dokumenti:
1985. Europska Povelja o lokalnoj samoupravi
1988. Povelja zajednice o regionalizaciji - Europski parlament
1996. Deklaracija o regionalizmu u Europi - izrađena i usvojena u okviru Skupštine europskih regija
1996. Nacrt Europse povelje o regionalnoj samoupravi - nacrt izrađen u okviru Vijeća Europe
2004. Ustavni ugovor iz Europe (odredbe)
ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA LOK. SAMOUP. JEDINICE
1. cjelovitost lok. jedinice
- najjednostavniji način da se tom zahtjevu udovolji bio bi da se granice lok. jedinice povuku tako da ona obuhvati jedno naselje
- jedno naselje i njemu pripadajuće okolno zemljište činilo bi jednu lok. jedinicu
- u područjima koja imaju mali br. stanovnika područje jedne lok. jedinice čini više međusobno povezanih naselja
- druga je mogućnost da se cjelovitost lok. jedinice pokuša postići tako da se njome obuhvati područje koje predstavlja prirodnu, gospod., društ. ili na neki dr. način definiranu cjelinu
- u tom smislu jedan bi otok bio jedna lok. jedninica jer predstavlja prirodnu cjelinu
2. izjednačenost lok. jedinica
- lok. jed. trebale bi imati približno jednak br. stanovn. i obuhvaćati teritorij približno istih dimenzija
- trebale bi imati jednaka prava, obveze i odgovornosti
- taj se zahtjev može postaviti samo na lok. jed. koje djeluju na istoj razini teritorijalnog sustava; lok. jed. iste vrste
3. financijska samostalnost lok. jedinica
- svaka bi lok. jed. trebala biti u stanju sama sebe uzdržavati i što manje ovisiti o financ. pomoći države jer bez financ. samostalnosti nema autonomije lok. jednica
- razvijenije i bogatije jed. imaju veću financ. samostalnost i manje ovise o drž. pomoći
- potpuna financ. samostalnost postoji kad lok. jed. raspolaže vlastitim izvorima prihoda i kad njima može u cjelosti pokriti svoje rashode
4. dostupnost lok. institucija i službi građanima
- teritorij lok. jed. treba biti određen tako da građani mogu utjecati na lok. institucije i sudjelovati u njihovu radu te da im lok. službe budu što pristupačnije
- što je veći br. stanovn. neke lok. jed. to su manji izgledi da pojedini građani utječu na lok. odlučivanje i da sudjeluju u radu lok. tijela
ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA TERITORIJALNU PODJELU U CJELINI
1. obuhvatnost teritorijalne podjele
- lok. jed. treba formirati tako da se njima obuhvati čitavo stanovn. i čitav drž. teritorij bez ostatka
- izvan teritorijalne podjele nebi smjelo ostati niti jedno područje ma koliko ono bilo rijetko naseljeno
2. stabilnost teritorijalne podjele
- osigurava kontinuitet i zaštitu lok. imovine
- potrebna je radi toga jer se u takvim uvjetima može očekivati određ. stupanj identifikacije lok. stanovn. sa svojom lok. jedinicom, a to je jedna od pretpostavki njihovog aktivnog sudjelovanja u upravljanju lok. poslovima
- učestale promjene granica lok. jed. unose među građane nesigurnost
3. jednostavnost i racionalnost teritorijalne podjele
- omogućava lakšu integraciju sustava lok. samoup.
- u jednostavnoj i racionalnoj teritor. organizac. građani se mogu lakše snaći, bolje zaštiti svoja prava i interese i olakšat će se nadzor središnj drž. organa nad lok. tijelima
4. jasnoća razgraničenja među lok. jedinicama
- područja lok. jed. treba jasno međusobno razgraničiti da nebi dolazilo do toga da dio teritorija svojataju 2 ili više jedin. ili da dio teritorija neulazi u sastav nijedne lok. jed.
- u slučaju nejasnoća dolazilo bi do sporova o mjesnoj nadležnosti, imovinskih i financijskih sporova među lok. jed.
KRITERIJI ZA FORMIRANJE LOK. JEDINICA
1. Homogenost – po tom kriteriju su regulirane općine
- jednolikost, istovrsnost i razgraničenost od okoline
- zahtjeva da se u istu jedinicu uvrste područja istovrsna po kriteriju koji se iz nekog
razloga smatra važnim
- ima izvorno geografsko značenje – zbog prirodnih granica ( vodotoci, planine )
Nedostaci:
- ponekad više olakšava nadzor i pregled nad nekim područjem izvana, dok ga ljudi na
tom području ne osjećaju kao kohezivni faktor
- može dovesti do neprihvatljivih ishoda ( ljudi ne prihvaćaju lok. jedinice, stvaraju se nelogične jedinice koje ne mogu funkcionirati, itd. )
Vrste:
prirodna homogenost: geografska razgraničenost, demografska jednolikost,
jednolikost ekonom. sirovinskog temelja
društvena homogenost: po privrednoj aktivnosti, po tradiciji, po kulturnim
vrijednostima, po javnim službama
homogenost potreba: istovrsni materijalni, kulturni i dr. interesi, ljudi na nekom području
homogenost sredstava za zadovoljavanje potreba: istovrsna objektivna ekonom. i društ. situacija ljudi
1. Gravitacija – po tom kriteriju su regulirani gradovi
- određ. mjesta privlače određ. društ. procese
- ima izvorno geografsko značenje: vodotoci privlače promet, što za sobom povlači
društvene procese ( komunikacije, trgovina, naseljavanje )
- ima suvremeno značenje: privlačna snaga već postojećih središta
Vrste: ekonomska, kulturna, upravna, općedruštvena, itd.
Temeljni problem: odrediti granice ( anketirati, istražiti )
- kriteriji gravitacije u RH: u sastav grada mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospod. i društ. cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lok. značenja
2. Komplementarnost – po tom kriteriju su regulirane županije
- težnja da se postigne jedna samoupravna cjelina, tj. cjelovitost i samodovoljnost
lok. jedinice
- različiti prirodni i društ. faktori moraju se međusobno nadopunjavati u što
kompletnijem zadovoljavanju interesa i potreba ljudi
- tendira autarhičnosti i to je potencijalni nedostatak ovog kriterija
- ekonomska: prirodni izvori i proizvodni kapaciteti
- upravna: lok. jedinica kao cjelovit «životni krug» za ljude koji tek u iznimnim
slučajevima zadovoljavaju poneku potrebu izvan svoje lok. jedinice dok sve temeljne
interese zadovoljavaju u njoj
- mora se u većoj mjeri uzeti u obzir: u gušćim aglomeracijama (veći gradovi) i
u izdvojenim i izoliranim područjima ( planinsko selo, mali otok ), ali na različitim
razinama potreba i mogućnosti njihovog zadovoljavanja
3. Ekonom. – financ. kapacitet
- njegovo je značenje veće što je potpunija integracija ( što više službi i poslova )
- određuje se metodom najmanjeg zajedničkog nazivnika ( najskuplja služba ) ili
metodom zbrajanja cijene svih integriranih službi
1985. Europska Povelja o lokalnoj samoupravi
1988. Povelja zajednice o regionalizaciji - Europski parlament
1996. Deklaracija o regionalizmu u Europi - izrađena i usvojena u okviru Skupštine europskih regija
1996. Nacrt Europse povelje o regionalnoj samoupravi - nacrt izrađen u okviru Vijeća Europe
2004. Ustavni ugovor iz Europe (odredbe)
ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA LOK. SAMOUP. JEDINICE
1. cjelovitost lok. jedinice
- najjednostavniji način da se tom zahtjevu udovolji bio bi da se granice lok. jedinice povuku tako da ona obuhvati jedno naselje
- jedno naselje i njemu pripadajuće okolno zemljište činilo bi jednu lok. jedinicu
- u područjima koja imaju mali br. stanovnika područje jedne lok. jedinice čini više međusobno povezanih naselja
- druga je mogućnost da se cjelovitost lok. jedinice pokuša postići tako da se njome obuhvati područje koje predstavlja prirodnu, gospod., društ. ili na neki dr. način definiranu cjelinu
- u tom smislu jedan bi otok bio jedna lok. jedninica jer predstavlja prirodnu cjelinu
2. izjednačenost lok. jedinica
- lok. jed. trebale bi imati približno jednak br. stanovn. i obuhvaćati teritorij približno istih dimenzija
- trebale bi imati jednaka prava, obveze i odgovornosti
- taj se zahtjev može postaviti samo na lok. jed. koje djeluju na istoj razini teritorijalnog sustava; lok. jed. iste vrste
3. financijska samostalnost lok. jedinica
- svaka bi lok. jed. trebala biti u stanju sama sebe uzdržavati i što manje ovisiti o financ. pomoći države jer bez financ. samostalnosti nema autonomije lok. jednica
- razvijenije i bogatije jed. imaju veću financ. samostalnost i manje ovise o drž. pomoći
- potpuna financ. samostalnost postoji kad lok. jed. raspolaže vlastitim izvorima prihoda i kad njima može u cjelosti pokriti svoje rashode
4. dostupnost lok. institucija i službi građanima
- teritorij lok. jed. treba biti određen tako da građani mogu utjecati na lok. institucije i sudjelovati u njihovu radu te da im lok. službe budu što pristupačnije
- što je veći br. stanovn. neke lok. jed. to su manji izgledi da pojedini građani utječu na lok. odlučivanje i da sudjeluju u radu lok. tijela
ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA TERITORIJALNU PODJELU U CJELINI
1. obuhvatnost teritorijalne podjele
- lok. jed. treba formirati tako da se njima obuhvati čitavo stanovn. i čitav drž. teritorij bez ostatka
- izvan teritorijalne podjele nebi smjelo ostati niti jedno područje ma koliko ono bilo rijetko naseljeno
2. stabilnost teritorijalne podjele
- osigurava kontinuitet i zaštitu lok. imovine
- potrebna je radi toga jer se u takvim uvjetima može očekivati određ. stupanj identifikacije lok. stanovn. sa svojom lok. jedinicom, a to je jedna od pretpostavki njihovog aktivnog sudjelovanja u upravljanju lok. poslovima
- učestale promjene granica lok. jed. unose među građane nesigurnost
3. jednostavnost i racionalnost teritorijalne podjele
- omogućava lakšu integraciju sustava lok. samoup.
- u jednostavnoj i racionalnoj teritor. organizac. građani se mogu lakše snaći, bolje zaštiti svoja prava i interese i olakšat će se nadzor središnj drž. organa nad lok. tijelima
4. jasnoća razgraničenja među lok. jedinicama
- područja lok. jed. treba jasno međusobno razgraničiti da nebi dolazilo do toga da dio teritorija svojataju 2 ili više jedin. ili da dio teritorija neulazi u sastav nijedne lok. jed.
- u slučaju nejasnoća dolazilo bi do sporova o mjesnoj nadležnosti, imovinskih i financijskih sporova među lok. jed.
KRITERIJI ZA FORMIRANJE LOK. JEDINICA
1. Homogenost – po tom kriteriju su regulirane općine
- jednolikost, istovrsnost i razgraničenost od okoline
- zahtjeva da se u istu jedinicu uvrste područja istovrsna po kriteriju koji se iz nekog
razloga smatra važnim
- ima izvorno geografsko značenje – zbog prirodnih granica ( vodotoci, planine )
Nedostaci:
- ponekad više olakšava nadzor i pregled nad nekim područjem izvana, dok ga ljudi na
tom području ne osjećaju kao kohezivni faktor
- može dovesti do neprihvatljivih ishoda ( ljudi ne prihvaćaju lok. jedinice, stvaraju se nelogične jedinice koje ne mogu funkcionirati, itd. )
Vrste:
prirodna homogenost: geografska razgraničenost, demografska jednolikost,
jednolikost ekonom. sirovinskog temelja
društvena homogenost: po privrednoj aktivnosti, po tradiciji, po kulturnim
vrijednostima, po javnim službama
homogenost potreba: istovrsni materijalni, kulturni i dr. interesi, ljudi na nekom području
homogenost sredstava za zadovoljavanje potreba: istovrsna objektivna ekonom. i društ. situacija ljudi
1. Gravitacija – po tom kriteriju su regulirani gradovi
- određ. mjesta privlače određ. društ. procese
- ima izvorno geografsko značenje: vodotoci privlače promet, što za sobom povlači
društvene procese ( komunikacije, trgovina, naseljavanje )
- ima suvremeno značenje: privlačna snaga već postojećih središta
Vrste: ekonomska, kulturna, upravna, općedruštvena, itd.
Temeljni problem: odrediti granice ( anketirati, istražiti )
- kriteriji gravitacije u RH: u sastav grada mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospod. i društ. cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lok. značenja
2. Komplementarnost – po tom kriteriju su regulirane županije
- težnja da se postigne jedna samoupravna cjelina, tj. cjelovitost i samodovoljnost
lok. jedinice
- različiti prirodni i društ. faktori moraju se međusobno nadopunjavati u što
kompletnijem zadovoljavanju interesa i potreba ljudi
- tendira autarhičnosti i to je potencijalni nedostatak ovog kriterija
- ekonomska: prirodni izvori i proizvodni kapaciteti
- upravna: lok. jedinica kao cjelovit «životni krug» za ljude koji tek u iznimnim
slučajevima zadovoljavaju poneku potrebu izvan svoje lok. jedinice dok sve temeljne
interese zadovoljavaju u njoj
- mora se u većoj mjeri uzeti u obzir: u gušćim aglomeracijama (veći gradovi) i
u izdvojenim i izoliranim područjima ( planinsko selo, mali otok ), ali na različitim
razinama potreba i mogućnosti njihovog zadovoljavanja
3. Ekonom. – financ. kapacitet
- njegovo je značenje veće što je potpunija integracija ( što više službi i poslova )
- određuje se metodom najmanjeg zajedničkog nazivnika ( najskuplja služba ) ili
metodom zbrajanja cijene svih integriranih službi
Da li je baš tako bilo formulirano pitanje ili se možda odnosilo na nadzor općih akata?
POJEDINAČNI AKTI
Članak 76.
Protiv pojedinačnih akata iz stavka 1. ovoga članka koje donose općinska i gradska upravna tijela, može se izjaviti žalba nadležnom upravnom tijelu županije, a protiv pojedinačnih akata koja u prvom stupnju donose upravna tijela županije i velikih gradova, može se izjaviti žalba nadležnom ministarstvu, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano.
U skladu s odredbama Zakona o upravnim sporovima protiv konačnih pojedinačnih akata iz stavka 1. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor.
Odredbe ovoga članka odnose se i na pojedinačne akte koje donose pravne osobe kojima su odlukom predstavničkog tijela, u skladu sa zakonom, povjerene javne ovlasti.
Članak 77.a
Protiv pojedinačnih akata predstavničkog tijela i općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana kojima se rješava o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano, ne može se izjaviti žalba, već se može pokrenuti upravni spor.
NADZOR ZAKONITOSTI OPĆIH AKATA
- nadzor zakonitosti općih akata koje donose predstavn. tijela općina, gradova i županija obavljaju uredi drž. uprave u županijama i nadležna središnja tijela drž. uprave
-
Nisam niti ja sigurna ali odgovorila bi sa ona dva clanka gore navedena iz pojedinacnih akata, ako netko zna tocno neka me ispravim
Leptiric_20
Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
1) a) zašto je važno cjelovitost jedinica?
b) Objasni prednosti i nedostatke monotipske strukture?
2.) a) Zemlje s obzirom na regionalnu razinu-po dvije za svaku
b) Procesi u konsolidiranju postojeće ili uvođenju subnacionalne razine upravljanja (str 233)
3) a) koje su institucije sudjelovanja u svijetu?
b) O čemu ovisi sudjelovanje/utjecaj - tako nešto
4.) a) Kako je određen mandat članova predsatvničkog tijela)
b) kako donose odluke i koje odluke donose kvalificiranom većinom
5.) a) Nadzor nad obavljanjem prenjetih poslova državne uprave
b) Raspuštanje predstavničkog tijela
O stupnju masovnosti u primjeni,mjeri ingerencije,tj. formalnim ovlastima te stupnju organiziranosti građana.
Da nije to kolegica koja je tražila extra papir za pisanje pa će dobiti 5+?
Meni su i dvije strane bile previše...više sreće drugi puta
pigetic
Magistar foruma, a i uprave. Aktivan član.
đulabić pita sve,pitat ce te i ono kaj nisi napisala u ispitu,ali pogledaj si njegova cesta pitanja po forumu,tipa regionalizacija i slicno,to ti zaista dobro dode.mislim da je on najzahtjevniji od svih na katedri uopce,mozda jedino kopric vise trazi
hahahaha! to sam ja i nisam dobila 5 već 2!!! u stilu sam dala ovaj predmet i završila studiranje. kaj se tiče pitanja kod Đulabića-city manager i mjesni odbor. malo sam lupala u stranu jer sam učila 10 dana i nisam to pohvatala najbolje ali nema veze...bilo pa prošlo:crazy:Da nije to kolegica koja je tražila extra papir za pisanje pa će dobiti 5+?
Meni su i dvije strane bile previše...više sreće drugi puta
ej pa mi smo skupa odgovarale!!! nadam se da su i ostali prošli. danas mi se Đulabić činio dobre volje...:gitara:
i ja se nadam, da bio je ok, kratko nas je pitao i lagano, dobro da nije davio po regionalizmu