helo.
na web stranici pod sažeci nastavnog programa piše da trebamo naučit i
Musa, A (2011) Europeizacija i agencijski model javne uprave. (Poglavlje 3.4. Pojam agencije)
zna li netko da li se to poglavlje može naći u fotokopiraoni u masarykovoj? i jel ga ima puno?
unaprijed hvala.
NISU AGENCIJE:
1. Ministarstva i njihove unutarnje organizacijske jedinice/tijelo unutar hijerarhijske strukture državne uprave
2. Državna odnosno javna poduzeća /organizacija koja djeluje na tržištu pružajući javne usluge
3.Organizacije civinog sektora/ interesna odnosno dobrovoljna organizacija (čak i ako je država financira i potiče osnivanje)
4. Ustavom uspostavljena tijela i javne ustanove s izrazitim stupnjem autonomije
5. Agencije na subnacionalnom nivou /organizacije koje nemaju nacionalnu nadležnost
DEFINICIJA AGENCIJE
Pollit i suradnici
Agencije - organizacije strukturno izdvojene iz sustava državnih poslova na nacionalnoj razini na trajnoj osnovi, u kojima su obično zaposleni javni službenici i financiraju se uglavnom iz državnog proračuna te su podložni propisima javnog prava.
TEMELJNA OBILJEŽJA AGENCIJA
1. STRUKTURNO odvojena od središnje hijerarhijske strukture centralne državne uprave
2. FUNKCIJE koje obavljaju su javni poslovi
- po karakteru upravni i(ili) stručni, vremenski, trajno i prostorno na nacionalnom nivou
3. LJUDI koji u njima rade su najčešće javni službenici
- osnovno obilježje: PROFESIONALIZAM i često visoka stručnost (ekspertiza) i standardi rada
4. FINANCIJSKA osnova za rad agencije uglavnom je u državnom budžetu
5. Agencije predstavljaju organizacije javnog prava i k tome imaju javne ovlasti
2 KONCEPTA kod razlikovanja agencije od drugih oblika orgnaizacija u javnom sektoru:
1. IDEAL TIP AGENCIJE (TRIPOD MODEL)
- POLLITT I SURADNICI
2. KONCEPT QUANGO KONTINUUMA
- VAN THIEL I SURADNICI
IDEAL TIP AGENCIJE (TRIPOD MODEL):
- POLLITT I SURADNICI
KARAKTERISTIKE koje su zajedničke samoj IDEJI AGENCIJE:
1. stupanj odvojenosti (disagregacije) kao strukturne separacije od ministarstva
2. stupanj autonomije tj. samostalnost (diskrecija, tj. sloboda) u odlučivanju u pogledu financija, personala i organizacije
IDEAL TIP MODERNIH AGENCIJA
- organizacija koja je jasno i često formalno odvojena od drugih javnih organizacija
- ima određeni stupanj diskrecije u pogledu unutarnjih pravila
- podložna je nekoj vrsti ugoovrnih ili kvaziugovornih odnosa koji uključuju izvještavanje o njezinom radu
3 KLJUČNA OBILJEŽJA (KARAKTERISTIKE9 AGENCIJE:
1. DISAGREGACIJA
- strukturno odvajanje organizacija koje imaju specifičan zadatak
2. AUTONOMIZACIJA
- određeni stupanj samostalnosti u pogledu odlučivanja o financijama, personalu i ogranizaciji
3. KONKRAKTUALIZACIJA
- postavljanje ciljeva, učinka, nadzora i izvještavanje
3 NOVA RAZVOJNA PRAVCA JAVNE UPRAVE (3K):
1. USMJERENOST NA KOORDINACIJU
2. USMJERENOST NAKONTROLU
3. USMJERENOST NA KVALITETU
3 GLAVNA MODELA (odnos ministarstva i agencije):
- BOUCKAERT I POLLITT
1. SKANDINAVSKI MODEL
2. BRITANSKI MODEL
3. AMERIČKI MODEL
Pri određivanju tipa organizacija koje se mogu smatrati agencijama polazi se od 2 KRITERIJA:
1. FORMALNO-ORGANIZACIJSKI KRITERIJ
2. FUNKCIONALNI KRITERIJ
KVAZIAUTONOMNE ORGANIZACIJE
- obuhvaćaju čitav niz raznorodnih organizacija koje obavljaju javne poslovea, a nisu dio centralne državne uprave, imaju određni stupanj autonomije, ali su joj na dohvat ruke
BOUCKAERT i PETERS Klasificiraju autonomne i kvaziautonomne organizacije ovisno o PRAVNOM STATUSU koji manje ili više udaljava od vlasti
*KOMPONENTE MINISTARSTVA - NESAMOSTALNE ORGANIZACIJE
* NEZAVISNE ORGANIZACIJE UNUTAR MINISTARSTVA
* PRAVNE OSOBE UNUTAR MINISTARSTVA
* PRAVNE OSOBE JAVNOG PRAVA
* PRAVNE OSOBE PRIVATNOG PRAVA
* SUI GENERIS ORGANIZACIJE
GILL razrađuje klasifikaciju ZOOLOŠKOG VRTA pa razlikuje 6 TIPOVA TIJELA IZVRŠNE VLASTI:
1. MINISTARSTVA
2. AGENCIJE MINISTARSTVA
3. UPRAVNE ORGANIZACIJE JAVNOG PRAVA
4. JAVNA PODUZEĆA
5. DRUGA TIJELA PRIVATNOG PRAVA
6. REZIDUALNA KATEGORIJA
Njegova klasifikacija zapravo obuhvaća 3 TIPA ORGANIZACIJA koje se mogu smatrati AGENCIJAMA:
1. UPRAVNE ORGANIZACIJE JAVNOG PRAVA
3 TIPA:
* PLA koje implementiraju javne politke
* PLA koje su usmjerene na oblikovanje javne politike ekspertizom ili uključivanjem određenih interesnih grupa
* PLA koje neovisno izvršavaju svoje zakonske (statutorne) ovlasti
2. AGENCIJE MINISTARSTVA
3. AGENCIJE /ORGANIZACIJE IZ REZIDUALNE SKUPINE
KLASIFIKACIJA AGENCIJA po THYNNE- u:
1. MINISTARSTVO
2. IZVRŠNO TIJELO osnovano uredbom
3. ZAKONOM osnovano tijelo s NEMINISTARSKIM ČELNIKOM
4. USTAVOM uspostavljeno tijelo s NEMINISTARSKIM ČELNIKOM
5. ORGANIZACIJE kao što su PODUZEĆE, ZAKLADA, UDRUGA ili SINDIKAT
BOUCKAERT i PETERS:
7 GLAVNIH OBLIKA DJELATNOSTI/ZADAĆA AGENCIJA:
1. IMPLEMENTACIJA JAVNIH POLITIKA
2 GLAVNA OBLIKA:
* direktno obavljanje javnih ovlasti klasičnom primjenom propisa
* transfer sredstava korisnicima
2. REGULACIJA
3. SAVJETODAVNA ULOGA I RAZVOJ JAVNIH POLITIKA
4. INFORMACIJSKA ULOGA
5. ISTAŽIVANJE
6. TRIBUNALI I JAVNA ISTRAŽNA TIJELA (POVJERENSTVA i sl.)
7. PREDSTAVLJANJE
Najčešće citirana KLASIFIKACIJA REGULATORNIH AKTIVNOSTI:
- navode ju HOOD i suradnici
- posebno ju ističu CHRISTENSEN i LAEGREID
REGULACIJA obuvhaća sljedeće KOMPONENTE:
1. FORMULACIJA CILJEVA, DONOŠENJE PRAVILA I POSTAVLJANJE STANDARDA
2. NADLGEDANJE, PRIKUPLJANJE INFORMACIJA, KONTROLA, INSPEKCIJA, REVIZIJA, EVALUACIJA
3. PRIMJENA PRAVILA, UTJECANJE NA PONAŠANJE, PRIMJENA NAGRADI I KAZNI
OECD (ORGANIZATION FOR ECONOMIC COOPERATION AND DEVELOPMENT)
- koristi pojam REGULATORNIH OVLASTI kada govori o FUNKCIJAMA AGENCIJA, te među njima razlikuje:
1. DONOŠENJE OPĆEOBVEZUJUĆIH PRAVILA
2. ADJUDIKCIJA (rješavanje u pojedinačnimn slučajevima i rješavanje sporova)
3. LICENCIRANJE, ODREĐIVANJE CIJENA I SKLAPANJE UGOVORA
4. NADZOR NAD POŠTIVANJEM PROPISA, STANDARDA I SMJERNICA I SANKCONIRANJE
5. SAVJETODAVNU ULOGU u pogledu IZRADE JAVNIH POLITIKA
MOTIVI/POKRETAČI AGENCIFIKACIJE:
3 glavne skupine:
1. TEHNIČKI RAZLOZI
2. POLITIČKI RAZLOZI
3. DEMOKRATSKI RAZLOZI
nekad prije, netko je ovo stavio ovdje kao sažetak tog poglavlja. imala sam to poglavlje doma (iz kopiraone) i vjeruj da ti više od ovog stvarno ne treba... a i nezz baš da je ikada i uopće nešto iz toga bilo na ispitu.
