Re: Nomotehnika
Ako netko ima volje neka napise hijerhiju podzakonskih akata u RH ( po redu) i ako se netko sjeća onih većina zastupnika za 1. Podnošenje prijedloga za pokretanje postupka za donošenje zakona, 2. Za prijedlog zakona, 3. Za izglasavanje i donošenje zakona. Mozda se netko sjeća tih većina jer meni se više sve pobrkalo pa da se ne obrukam ako me prof pita jer to su stvarno osnove!
Te većine zastupnika odnose se na donošenje i promjenu Ustava, i to;
1. Ustav se donosi 2/3 većinom svih zastupnika Sabora,
2. izmjenu može predložiti najmanje 1/5 zastupnika,
3. da li će se pristupiti promjeni odlučuje se većinom glasova svih zastupnika
4. o promjeni se također odlučuje 2/3 većinom svih zastupnika
a što se tiče Zakona slijedeći je postupak;
Kako se donosi zakon?
1. Donošenje zakona
a. Pokretanje postupka
b. Prijedlog zakona
c. Razmatranje u radnim tijelima
d. Prvo čitanje
e. Konačni prijedlog zakona
f. Drugo čitanje
g. Treće čitanje
h. Hitni postupak
2. Organski zakoni
3. Amandmani
4. Vjerodostojno tumačenje zakona
5. Donošenje državnog proračuna
6. Ostali akti Sabora
7. Glasovanje i odlučivanje
8. Objava zakona
Pregled zakonodavnog postupka
Postupak donošenja zakona pokreće se dostavom prijedloga zakona predsjedniku Sabora. Predsjednik Sabora primljeni prijedlog zakona upućuje predsjednicima svih radnih tijela, zastupnicima i predsjedniku Vlade, kada Vlada nije predlagatelj. Pravo predlaganja zakona ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada.
Prije rasprave o prijedlogu zakona na plenarnoj sjednici Sabora, predsjednik matičnog radnog tijela i Odbora za zakonodavstvo dužni su prijedlog zakona uvrstiti na dnevni red sjednice radnog tijela i provesti raspravu. Radna tijela izjašnjavaju se o svim elementima prijedloga zakona, a Odbor za zakonodavstvo posebno i o ustavnim osnovama zakona.
Rasprava o prijedlogu zakona provodi se u dva čitanja. Prvo čitanje zakona je prvi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Sabora. Ono obuhvaća: uvodno izlaganje predlagatelja, opću raspravu o prijedlogu zakona, raspravu o pojedinostima koja uključuje i raspravu o tekstu prijedloga zakona, raspravu o stajalištima radnih tijela koja su razmatrala prijedlog, kao i donošenje zaključka o potrebi donošenja zakona.
Konačni prijedlog zakona predlagatelj je dužan podnijeti u roku od šest mjeseci od dana prihvaćanja prijedloga zakona. U suprotnom, smatrat će se da je postupak donošenja zakona obustavljen. Rasprava o konačnom prijedlogu smatra se drugim čitanjem zakona i ono obuhvaća: raspravu o tekstu konačnog prijedloga zakona, raspravu o stajalištima radnih tijela, raspravu o podnesenim amandmanima, odlučivanje o amandmanima te donošenje zakona.
U slučajevima kada je na tekst konačnog prijedloga zakona podnesen veći broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadržaj konačnog prijedloga zakona, provodi se i treće čitanje.
Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku. Zakoni se po hitnom postupku donose kada to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito opravdani državni razlozi, odnosno kada je to nužno radi sprečavanja ili otklanjanja većih poremećaja u gospodarstvu.
Procedura donošenja akata razlikuje se ovisno o tome o kakvom je aktu riječ, pa se tako procedura razlikuje za donošenje organskih zakona, državnog proračuna, no sam zakonodavni proces uvijek završava objavom zakona u službenom glasilu Republike Hrvatske.
U postupku donošenja odluka, deklaracija, rezolucija, preporuka i drugih akata Sabora primjenjuju se odredbe Poslovnika o postupku za raspravu o konačnom prijedlogu zakona s tim da je rasprava o tim aktima jedinstvena.
