AdBlock Detected
Sure, ad-blocking software does a great job at blocking ads, but it also blocks some useful and important features of our website. For the best possible site experience please take a moment to disable your AdBlocker.
Politologija
- Temu pokrenuo forum
- Datum prvog posta
Ravlić i Čepo
Izašlo nas je mislim oko dvadesetak. Pitanja kojih se sjećam:
- esejska: kršćanski fundamentalizam, legitimitet, institucije eu
- nadopunjanvanje: objasniti pojam jahača, proceduralna pravednost, koje su funkcije stranaka, što je manjkava demokracija
-na zaokruživanje: eu parlament, huntington, kritička škola mišljenja, pijuni, i još dva ne sjećam se više
- esejska: kršćanski fundamentalizam, legitimitet, institucije eu
- nadopunjanvanje: objasniti pojam jahača, proceduralna pravednost, koje su funkcije stranaka, što je manjkava demokracija
-na zaokruživanje: eu parlament, huntington, kritička škola mišljenja, pijuni, i još dva ne sjećam se više
- SEYMOUR MARTIN LIPSET I STEIN ROKKAN – ustvrdili su da stranački sustavi u
zapadnoj Europi u 1960-ima bili zamrznuti, jer su izražavali društvene rascjepe koji su
oblikovani još u 1920-ima
- stabilni stranački sustavi oblikovali su se oko društvenih i političkih podjela koje su rezultat
dviju revolucija – nacionalne (izgradnja države) i industrijske (stvaranje kapitalizma) →
odredili stranačke podjele, stranačke sustave i biračko ponašanje
- nacionalna revolucija bila je politička transformacija i rezultirala je sukobom centra i
periferije, tj. središnje vlasti i regija te Crkve i države, tj. borbom između države koja hoće
dominirati i Crkve koja nastoji održati svoja povijesna korporativna prava
- industrijska revolucija bila je ekonomska i potaknula je sukobe između poljoprivrede i
industrije, sela i grada, odnosno zemljišne oligarhije i rastuće kapitalističke klase, a potom
između kapitala i rada, odnosno kapitalista i radnika, kao ključnomu rascjepu u modernim
društvima
- ta četiri izvora sukoba (centar – periferija, država – Crkva, poljoprivreda – industrija, kapital –
rad) odredila su trajniji okvir za stranačke sustave europskih demokratskih zemalja →
zapadnoeuropske stranke nastale su kao rezultat sukoba određenih rascjepima oko kojih nastaju i
dugotrajno se stabiliziraju određene konstelacije interesa i vrijednosti
- RONALD INGLEHART ustvrdio je da se ta sturktura društvenih rascjepa promijenila u
1960-ima jer se zbio rascjep na vrijednosnoj razini kod pripadnika zapadnoeuropskih društva
između privrženosti starim materijalističkim vrijednostima i prihvaćanja novih
postmaterijalističkih vrijednosti koji je umanjio važnost ključnog rascjepa između rada i kapitala
- NENAD ZAKOŠEK smatra da su u Hrvatskoj temeljna tri rascjepa:
1. teritorijalno-kulturni (rascjep centar-periferija) nastao je kao rezultat dugoga povijesnoga
sukoba oko stvaranja hrvatske države u kojemu se suprotstavljaju koncepcije stvaranja
samostalne države i koncepcije integracije Hrvatske unutar širih društvenih zajednica
→ obuhvaća sukobe oko određenja granica države, etnički sukob hrvatske većine i srpske
manjine te kulturni sukob između zagovaratelja različitih tipova nacionalne integracije i
nacionalnoga identiteta
- izražava se u polarizacijama centralizma i decentralizma te euroskepticizma i europeizma
Skripta by „marija93“ | www.UpravniStudenti.net
86
2. ideološko-kulturni (rascjep tradicionalizam - modernizam) nastao je kao rezultat sukoba u
procesu modernizacije između zagovornika sekularne kulture i obrazovanja te zagovornika
posebnoga položaja i kulturne hegemonije Katoličke Crkve
- obuhvaća sukobe oko kulturne i obrazovne politike između religiozno tradicionalističkih i
sekularno modernističkih ideoloških koncepcija i aktera
- izražava se u polarizacijama ruralne i urbane, religiozne i sekularne, etnocentričke i
kozmopolitske orijentacije i vrijednosti
3. socioekonomski (rascjep rad – kapital, državna redistribucija – slobodnopoduzetnička
orijentacija) nastao je u procesu tržišno-kapitalističke transformacije hrvatskog društva i povezan
je s interesnim sukobima između zagovornika suprotstavljenih koncepcija alokacije ekonomskih
resursa
- obuhvaća sukobe povezane s posljedicama preraspodjele resursa u procesu privatizacije između
dobitnika i gubitnika privatizacije te sukobe povezane s posljedicama tržišne liberalizacije
između tržišno povlaštenih i ugroženih socijalnih grupa
zapadnoj Europi u 1960-ima bili zamrznuti, jer su izražavali društvene rascjepe koji su
oblikovani još u 1920-ima
- stabilni stranački sustavi oblikovali su se oko društvenih i političkih podjela koje su rezultat
dviju revolucija – nacionalne (izgradnja države) i industrijske (stvaranje kapitalizma) →
odredili stranačke podjele, stranačke sustave i biračko ponašanje
- nacionalna revolucija bila je politička transformacija i rezultirala je sukobom centra i
periferije, tj. središnje vlasti i regija te Crkve i države, tj. borbom između države koja hoće
dominirati i Crkve koja nastoji održati svoja povijesna korporativna prava
- industrijska revolucija bila je ekonomska i potaknula je sukobe između poljoprivrede i
industrije, sela i grada, odnosno zemljišne oligarhije i rastuće kapitalističke klase, a potom
između kapitala i rada, odnosno kapitalista i radnika, kao ključnomu rascjepu u modernim
društvima
- ta četiri izvora sukoba (centar – periferija, država – Crkva, poljoprivreda – industrija, kapital –
rad) odredila su trajniji okvir za stranačke sustave europskih demokratskih zemalja →
zapadnoeuropske stranke nastale su kao rezultat sukoba određenih rascjepima oko kojih nastaju i
dugotrajno se stabiliziraju određene konstelacije interesa i vrijednosti
- RONALD INGLEHART ustvrdio je da se ta sturktura društvenih rascjepa promijenila u
1960-ima jer se zbio rascjep na vrijednosnoj razini kod pripadnika zapadnoeuropskih društva
između privrženosti starim materijalističkim vrijednostima i prihvaćanja novih
postmaterijalističkih vrijednosti koji je umanjio važnost ključnog rascjepa između rada i kapitala
- NENAD ZAKOŠEK smatra da su u Hrvatskoj temeljna tri rascjepa:
1. teritorijalno-kulturni (rascjep centar-periferija) nastao je kao rezultat dugoga povijesnoga
sukoba oko stvaranja hrvatske države u kojemu se suprotstavljaju koncepcije stvaranja
samostalne države i koncepcije integracije Hrvatske unutar širih društvenih zajednica
→ obuhvaća sukobe oko određenja granica države, etnički sukob hrvatske većine i srpske
manjine te kulturni sukob između zagovaratelja različitih tipova nacionalne integracije i
nacionalnoga identiteta
- izražava se u polarizacijama centralizma i decentralizma te euroskepticizma i europeizma
Skripta by „marija93“ | www.UpravniStudenti.net
86
2. ideološko-kulturni (rascjep tradicionalizam - modernizam) nastao je kao rezultat sukoba u
procesu modernizacije između zagovornika sekularne kulture i obrazovanja te zagovornika
posebnoga položaja i kulturne hegemonije Katoličke Crkve
- obuhvaća sukobe oko kulturne i obrazovne politike između religiozno tradicionalističkih i
sekularno modernističkih ideoloških koncepcija i aktera
- izražava se u polarizacijama ruralne i urbane, religiozne i sekularne, etnocentričke i
kozmopolitske orijentacije i vrijednosti
3. socioekonomski (rascjep rad – kapital, državna redistribucija – slobodnopoduzetnička
orijentacija) nastao je u procesu tržišno-kapitalističke transformacije hrvatskog društva i povezan
je s interesnim sukobima između zagovornika suprotstavljenih koncepcija alokacije ekonomskih
resursa
- obuhvaća sukobe povezane s posljedicama preraspodjele resursa u procesu privatizacije između
dobitnika i gubitnika privatizacije te sukobe povezane s posljedicama tržišne liberalizacije
između tržišno povlaštenih i ugroženih socijalnih grupa
Usmeni poceo ranije nego planirano. Cepo srusio nas tri sa specijalistickog. Ja sam imala 20 bodova na pismenom i pitao me 2 pitanja i reko hvala lijepa, prijavite ispit za drugi rok. Nisu srece imale ni druge dvije kolegice. Za ostale ne znam, mozda se nekom i osmjehnu zvijezde. Moje pitanja su bila pravednost i nabroji vrste institucionalizma i objasni dva.
Položena politologija, ja sam bila u zadnjoj grupi, bilo nas je tri u grupi. Pitanja: bihviorizam, duvergerov zakon i eu parlament. Prije mene od svih ljudi samo ih je prošlo troje, za dvije kolegice poslije mene ne znam jesu li prošle jer sam izašla van.