AdBlock Detected

Sure, ad-blocking software does a great job at blocking ads, but it also blocks some useful and important features of our website. For the best possible site experience please take a moment to disable your AdBlocker.

  • Važna obavijest 30.11.2024.
    Forumom upravlja novi team studenata

    Postojeće registracije se odobrene.
    Nove registracije su OMOGUĆENE
    Nova adresa za slanje skripti je [email protected]

    Svoje skripte ili skripte koje ste dobili u razmjeni s ostalim kolegama, a kojih nema u našoj bogatoj Skriptarnici foruma pošaljite nam na gornju e-adresu.

    Ne zaboravite se aktivno uključiti u razmjenu iskustava i zanja na forumu.

Radno i socijalno pravo

Jadranka15

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
Predavanja za izvanredne studente Stručnog studija javne uprave
II godina - Kolegij - Radno i socijalno pravo počinju 17. siječnja do 19.siječnja 2011. godine u 17 h, na tim predavanjima treba vidjeti što profesori konkretno i koja točna literatura treba za taj ispit.
 

Ula

Mladi član foruma kojeg zanima uprava
Pozdrav Ja opet idem sada u 2mj drugi pokušaj na komisiju iz kolegija Radno i socijalno dali mi još netko može reći nekakav savijet za ućenje, jer sam več luda od tog ispita najgore je to što za tri pitanja koji ti postave moraš znati ko vodu piti, a toga ima na pretek pa molim da mi neko nešto pametno kaže ako zna. bokić! Uršula.
 

Jadranka15

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
Nema ti druge nego naštrebat jer to je ispit koji će ti trebati u životu, a naročito kada završiš ovaj faks, otiđi na konzultacije ili slušaj ispit i vidi koja pitanja najviše pitaju. Sretno

PRAVA I OBVEZE ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI

Prava nezaposlenih osoba uređena su Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. Ovaj se Zakon naslanja na tzv. radno zakonodavstvo, a njegova je svrha pridonositi učinkovitom funkcioniranju tržišta rada i stvaranju neophodnih zakonskih temelja za osiguranje odgovarajućeg stupnja socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba.
Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti utvrđuje obvezno osiguranje za slučaj nezaposlenosti svih radnika u radnom odnosu. To osiguranje provodi se na načelu solidarnosti, te obuhvaća pravo na:

PRAVA
Pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti
(uvjet najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca,
da radni odnos nije prestao krivnjom ili sporazumom,
te prijava Zavodu u roku od 30 dana od dana prestanka
radnog odnosa odnosno bolovanja)

Pravo na mirovinsko osiguranje ako se ostvari pravo na novčanu naknadu, te ispunjava godine života za starosnu mirovinu,
a nedostaje najviše 5 godina mirovinskog staža
Pravo na novčanu pomoć i naknadu troškova za vrijeme obrazovanja
Pravo na jednokratnu novčanu pomoć i naknadu putnih i selidbenih troškova

OBVEZE
Javljati se jednom mjesečno u Hrvatski zavod za zapošljavanje
Prisustvovati grupnom informiranju
Prisustvovati individualnom savjetovanju
Zajedno sa savjetnikom za zapošljavanje izraditi profesionalni plan traženja posla i pridržavati se dogovora iz plana
Aktivno tražiti posao u dogovoru sa savjetnikom za zapošljavanje:
- uključiti se u grupno savjetovanje-radionice kojima se stječu vještine aktivnog traženja posla;
- sudjelovati u postupku profesionalne selekcije-odabiru za određeno radno mjesto ili obrazovanje



NOVČANA NAKNADA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI

Uvjeti za ostvarivanje prava
Da bi nezaposlena osoba ostvarila pravo na novčanu naknadu mora:
• ispuniti uvjet prethodnog rada,
• radni odnos ne smije prestati njezinom krivnjom ili voljom,
• u zakonskom roku se mora prijaviti nadležnoj područnoj službi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i podnijeti zahtjev za novčanu naknadu.
Prethodni rad
Pravo na novčanu naknadu stječe nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Kao vrijeme provedeno na radu smatra se vrijeme obveznog osiguranja po propisima o mirovinskom osiguranju ostvareno na temelju radnog odnosa u Republici Hrvatskoj i vrijeme koje je radnik proveo na bolovanju, odnosno rodiljnom, roditeljskom, posvojiteljskom ili skrbničkom dopustu nakon prestanka radnog odnosa, odnosno službe, ako je za to vrijeme primao naknadu plaće prema propisima o zdravstvenom osiguranju.
Rok za prijavu i podnošenje zahtjeva
Nezaposlena osoba mora se u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa, prestanka bolovanja, odnosno rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili skrbničkog dopusta nakon prestanka radnog odnosa prijaviti Zavodu, te podnijeti zahtjev za ostvarivanje naknade. Ako zbog opravdanih razloga propusti rok od 30 dana, može se prijaviti i podnijeti zahtjev u roku od osam dana od dana prestanka opravdanog razloga koji je prouzročio propuštanje roka, a najkasnije 60 dana od propuštanja roka.

Temelj prestanka radnog odnosa
Zakonom su taksativno navedeni slučajevi prestanka radnog odnosa, odnosno službe, kad nezaposlena osoba ne može ostvariti pravo na novčanu naknadu.
Nezaposlena osoba ne može ostvariti novčanu naknadu, ako je radni odnos odnosno služba prestala:
• zbog toga što je otkazala radni odnos, osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu uzrokovanog ponašanjem poslodavca,
• pisanim sporazumom o prestanku radnog odnosa,
• zbog toga što nije zadovoljila na probnom radu ili nije zadovoljila tijekom pripravničkog, odnosno vježbeničkog staža, odnosno nije u propisanom roku položila stručni ispit,
• zbog povrede obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) kao i zbog teške povrede radne obveze (izvanredni otkaz), odnosno službene dužnosti,
• zbog izdržavanja kazne zatvora duže od 3 mjeseca.
Pravo na novčanu naknadu ne stječe nezaposlena osoba kojoj bi to pravo pripadalo po prestanku radnog odnosa odnosno službe, ako je taj radni odnos trajao kraće od tri mjeseca, a prethodni radni odnos, odnosno služba prestao njezinom krivnjom ili uz pristanak.
Iznimno, pripada pravo na novčanu naknadu nezaposlenoj osobi kojoj je prestao radni odnos, odnosno služba pisanim sporazumom, ako je do prestanka radnog odnosa, odnosno službe, došlo zbog premještaja bračnog druga u drugo mjesto prebivališta po posebnim propisima, te promjene prebivališta iz zdravstvenih razloga.
Visina novčane naknade
Osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade čini prosjek obračunate plaće, umanjen za doprinose za obvezna osiguranja ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa, odnosno službe. U osnovicu ne ulaze naknade plaće ostvarene po posebnim propisima. Ako se osnovica za utvrđivanje novčane naknade ne može utvrditi prema plaći, nezaposlenoj osobi se utvrđuje osnovica u visini minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom, ovisno o postotku.
Novčana naknada za prvih 90 dana korištenja iznosi 70%, a za preostalo vrijeme korištenja 35% od osnovice.
Pravo na razliku do utvrđene visine novčane naknade ima nezaposlena osoba koja je stekla pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, kao i osoba koja je ostvarila naknadu po posebnom propisu u iznosu nižem od utvrđene novčane naknade.
Utvrđena novčana naknada ostvaruje se u utvrđenoj visini za cijelo razdoblje trajanja prava.
Najviši iznos novčane naknade za prvih 90 dana korištenja ne može biti viši od 70%, a za preostalo vrijeme korištenja ne može biti viši od 35% iznosa prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku.

Najniži iznos novčane naknade ne može biti niži od 50% iznosa minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom, osim u slučaju kada se visina novčane naknade određuje prema postotku vremena provedenom na radu.

Minimalna plaća za razdoblje od 01. lipnja 2010. do 31. svibnja 2011. godine u Republici Hrvatskoj iznosi 2.814,00 kuna (Zakon o minimalnoj plaći, ''Narodne novine'', br. 66/10).

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za 2009. godinu iznosila je 5.311 kuna (Narodne novine 34/10).

Trajanje novčane naknade
Nezaposlena osoba, ovisno o ukupnom vremenu provedenom na radu, ostvaruje pravo na novčanu naknadu od 90 dana za ispunjenje minimalnog uvjeta, do 450 dana ako je provela na radu više od 25 godina.
• 90 dana ako je provela na radu od 9 mjeseci do 2 godine,
• 120 dana ako je provela na radu više od 2 godine,
• 150 dana ako je provela na radu više od 3 godine,
• 180 dana ako je provela na radu više od 4 godine,
• 210 dana ako je provela na radu više od 5 godina,
• 240 dana ako je provela na radu više od 6 godina,
• 270 dana ako je provela na radu više od 7 godina,
• 300 dana ako je provela na radu više od 8 godina,
• 330 dana ako je provela na radu više od 9 godina,
• 360 dana ako je provela na radu više od 10 godina,
• 390 dana ako je provela na radu više od 15 godina,
• 420 dana ako je provela na radu više od 20 godina,
• 450 dana ako je provela na radu više od 25 godina.

Izuzetak od ovog pravila jesu:
Nezaposlene osobe koje su provele na radu 32 godine i kojima nedostaje do 5 godina do ispunjenja uvjeta dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu imaju pravo na novčanu naknadu sve do ponovnog zaposlenja, odnosno dok ne nastupi neki od slučajeva propisan Zakonom za prestanak prava na ovu naknadu.

Jednokratna isplata novčane naknade
Nezaposlenoj osobi koja ima pravo na novčanu naknadu može se, na njezin zahtjev, isplatiti naknada u jednokratnom iznosu ovisno o utvrđenom trajanju prava na naknadu radi zapošljavanja, samozapošljavanja i volontiranja prema propisima o radu.

Obustava novčane naknade
Korisniku prava na novčanu naknadu naknada se obustavlja:
• za onoliko mjeseci koliko iznosi kvocijent koji se dobije dijeljenjem ukupno ostvarenog primitka, odnosno dohotka s najnižom mjesečnom osnovicom na koju se obračunavaju doprinosi za obvezna osiguranja prema posebnom propisu,
• ako se ne javi Zavodu jedanput mjesečno,
• za vrijeme trajanja obrazovanja na koji ga uputi Zavod,
• za vrijeme dragovoljnog služenja vojnog roka,
• u tijeku izdržavanja kazne zatvora do 3 mjeseca,
• za vrijeme pritvora,
• za vrijeme stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa,
• za vrijeme ostvarivanja prava na rodiljnu, roditeljsku, posvojiteljsku ili skrbničku poštedu od rada po posebnom propisu.
Prestanak prava na novčanu naknadu
Pravo na novčanu naknadu prestaje u svim slučajevima koji su propisani za prestanak vođenja nezaposlene osobe u evidenciji Zavoda, osim slučajeva kada je propisano da se novčana naknada obustavlja.
Ponovno stjecanje prava na novčanu naknadu
Po iskorištenosti novčane naknade nezaposlena osoba može ponovno steći pravo na novčanu naknadu ako ispuni uvjete za stjecanje prava na novčanu naknadu (prethodni rad, da radni odnos ne prestane njenom krivnjom ili voljom, te prijava Zavodu u zakonskom roku).
Ako je prestala novčana naknada zbog ponovnog zapošljavanja prije isteka vremena, u slučaju ponovne nezaposlenosti produžava se isplaćivanje novčane naknade za onoliko vremena koliko je preostalo za primanje te naknade i u utvrđenoj visini.
Iznimno, osobi koja je ostvarila pravo na novčanu naknadu sve do ponovnog zaposlenja, odnosno dok ne nastupi neki od slučajeva propisanih Zakonom za prestanak prava na novčanu naknadu, a koja se zaposlila duže od tri mjeseca, nastavlja se isplaćivane novčane naknade za onoliko vremena koliko joj je preostalo za primanje naknade i u visini utvrđenoj prema novoj osnovici, ako je to za nju povoljnije.
Kod ponovnog stjecanja prava na novčanu naknadu uračunava se samo vrijeme provedeno na radu poslije isteka posljednjeg utvrđenog prava na ovu naknadu.

Produženje novčane naknade
Trajanje prava na novčanu naknadu iz članka 44. stavka 1. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (»Narodne novine«, br. 80/08.) može se produžiti nezaposlenoj osobi ako:
1. je u evidenciji Zavoda neprekidno više od 12 mjeseci,
2. je u cijelosti iskoristila pravo na novčanu naknadu utvrđenu na temelju Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (»Narodne novine«, br. 80/08.).
Pravo na novčanu naknadu produžava se nezaposlenoj osobi koja ispunjava navedene uvjete u trajanju od:
1. 30 dana ako je iskoristila utvrđeno pravo na novčanu naknadu od 360 do 450 dana,
2. 60 dana ako je iskoristila utvrđeno pravo na novčanu naknadu od 270 do 330 dana,
3. 90 dana ako je iskoristila utvrđeno pravo na novčanu naknadu od 180 do 240 dana,
4. 120 dana ako je iskoristila utvrđeno pravo na novčanu naknadu od 90 do 150 dana.
Visina produžene novčane naknade utvrđuje se u visini 35% od osnovice za utvrđivanje visine novčane naknade, a ne može biti viša od 35% iznosa prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku.

Zahtjev za produženje prava na novčanu naknadu nezaposlena osoba može podnijeti u roku od 30 dana od dana nastupanja okolnosti vođenja u evidenciji Zavoda neprekidno više od 12 mjeseci. Nezaposlena osoba koja se vodi u evidenciji Zavoda neprekidno više od 12 mjeseci, a korisnik je prava na novčanu naknadu u trajanju dužem od 360 dana, zahtjev za produženje prava na novčanu naknadu može podnijeti u roku od 30 dana od dana isteka utvrđenog prava na novčanu naknadu.

Nezaposlenoj osobi pravo na produženje novčane naknade pripada od dana podnošenja zahtjeva.
 

anamarija5

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
Predavanja za izvanredne studente Stručnog studija javne uprave
II godina - Kolegij - Radno i socijalno pravo počinju 17. siječnja do 19.siječnja 2011. godine u 17 h, na tim predavanjima treba vidjeti što profesori konkretno i koja točna literatura treba za taj ispit.
istina, hvala ti.. onda će vjerojatno reć literaturu, ak ne pitat ćemo ih pa ćemo točno znati..i napisati i ovdje na forumu ;)
 

chasei

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
Predavanja za izvanredne studente Stručnog studija javne uprave
II godina - Kolegij - Radno i socijalno pravo počinju 17. siječnja do 19.siječnja 2011. godine u 17 h, na tim predavanjima treba vidjeti što profesori konkretno i koja točna literatura treba za taj ispit.
heh, pa to znam... i da mogu doć na predavanja, ne bi bilo problema...
tako da ako netko točno zna što treba a što ne treba ( a sigurna sam da takvih ima ) molila bih da kažu...
 

mica

Mladi član foruma kojeg zanima uprava
Pozdrav Ja opet idem sada u 2mj drugi pokušaj na komisiju iz kolegija Radno i socijalno dali mi još netko može reći nekakav savijet za ućenje, jer sam več luda od tog ispita najgore je to što za tri pitanja koji ti postave moraš znati ko vodu piti, a toga ima na pretek pa molim da mi neko nešto pametno kaže ako zna. bokić! Uršula.
jel ti to 8 put ili su ti vratili prijavnicu?

Jučer kod Gotovca, bilo nas je oko 10 samo jedna cura je prošla. Pita dosta detaljno, nije dovoljno da se o nekom pitanju samo znaju osnove.
Moja pitanja su bila: Rodiljne i roditeljske potpore, podpitanje što je to osnovica za naknadu plaće- potrebno je reći "osnovica za nanadu plaće utvrđena prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju" ; Prava nezaposlenih-sve o tome (pravo na MO nezaposlenih...)
Još neka pitanja : Plan prijma u državnu službu, sudski raskid ugovora o radu...

Ovo sam pronašla na Katedri za Radno i socijalno na web-u prava, pretpostavljam da se odnosi i na nas, jel netko zna možda nešto više o tome?

U skladu sa našim nastojanjima da budemo ažurni u objavljivanju pročišćenih zakonskih tekstva, pod rubrikom "Zakoni i pročišćeni tekstovi" objavili smo izmjene i dopune relevatnih zakona donesenih tijekom studenog i prosica 2010. (izmjene se odnose na sljedeće zakone : Zakon o mirovinskom osiguranju, Zakon o odgodi usklađivanja mirovina, Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, Odluka Ustavnog suda koja se odnosi na Zakon o socijalnoj skrbi, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, te Zakon o prestanku važenja Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu).

S tim u vezi izmijenjena je i ispitna literatura od 31. siječnja 2011. pa nadalje.

Obavijesti
dali mi sad učimo po staroj literaturi ili po toj više niš ne razumijem katastrofa.(
 

Jadranka15

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
Ili doć na predavanja ili im uputiti e-mail

Evo neka pitanja, koja su interesantna za ovaj kolegij

MIROVINSKO OSIGURANJE

Ako po prestanku radnog odnosa želite plaćati mirovinski staž (osobito važno za osobe kojima nedostaje malo mirovinskog staža za uvjet prijevremene mirovine) u roku od godine dana po prestanku radnog odnosa obratite se Zavodu za mirovinsko osiguranje.

Poziv na prethodno utvrđivanje staža
Šest mjeseci ranije obavijestite Zavod o namjeri podnošenja zahtjeva za mirovinu

ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Temeljem Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 150/08), osobe s prebivalištem, odnosno odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj, koje nisu zdravstveno osigurane po drugoj osnovi, stječu pravo na zdravstveno osiguranje kod Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ako se prijave nadležnom područnom uredu istoga Zavoda:
• u roku od 30 dana:
o od prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti ili od prestanka primanja naknade plaće na koju imaju pravo prema ovom Zakonu ili prema propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, odnosno od prestanka statusa osiguranika,
o od dana prijevremenog prestanka dragovoljnog služenja vojnog roka, odnosno od dana isteka propisanog roka za dragovoljno služenje vojnog roka,
o od otpuštanja iz ustanove za izvršenje kaznenih i prekršajnih sankcija, iz zdravstvene ili druge specijalizirane ustanove, ako je bila primijenjena sigurnosna mjera obveznoga psihijatrijskog liječenja ili obveznoga liječenja od ovisnosti u zdravstvenoj ustanovi,
o od dana navršenih 18 godina života ako nisu zdravstveno osigurane po drugoj osnovi,
o od dana prestanka primanja naknade plaće na koju imaju pravo prema ovome Zakonu ili prema propisima donesenim na temelju ovoga Zakona,
o od dana gubitka statusa učenika ili redovitog studenta i ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje su prema propisima o školovanju Republike Hrvatske izgubile status učenika, odnosno redovitog studenta,
o od smrti supružnika, a pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne može ostvariti po drugoj osnovi, supružnik umrlog osiguranika koji nakon smrti supružnika nije stekao pravo na obiteljsku mirovinu.
• u roku od 90 dana
o od dana isteka školske godine u kojoj su završile redovito školovanje prema propisima o redovitom školovanju u Republici Hrvatskoj, odnosno u roku od 30 dana od dana položenoga završnog ispita
o hrvatski branitelji iz Domovinskog rata ako se prijave Zavodu i ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi
Za stjecanje prava na zdravstveno osiguranje osoba ne mora biti prijavljena u evidenciju nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

ŠTO JE POSREDOVANJE PRI ZAPOŠLJAVANJU?

Naša glavna zadaća, a i svrha postojanja je posredovanje pri zapošljavanju što znači spajanje Vas - nezaposlenih osoba i tražitelja zaposlenja s poslodavcima koji traže radnike.

Mi posredujemo između najveće baze podataka nezaposlenih osoba i ostalih tražitelja zaposlenja s jedne strane i najveće baze slobodnih radnih mjesta s druge strane (u Republici Hrvatskoj). Obje baze podataka informatički su podržane i vidljive na cijelom području Republike Hrvatske.

To Vama-nezaposlenim osobama i drugim tražiteljima zaposlenja, omogućuje da brzo i lako nađete željeno zaposlenje.

Savjetnici za zapošljavanje informirat će Vas o slobodnim radnim mjestima, a ukoliko ne možete naći odgovarajući posao na području Vaše županije, posredova će za Vas na cijelom području Republike Hrvatske, a sve s ciljem što bržeg zapošljavanja.

KAKO SE POSREDUJE I KOJA JE ULOGA NEZAPOSLENE OSOBE U TOME?

U posredovanju, mi zaprimamo oglase od poslodavaca i vršimo profesionalni odabir u bazi nezaposlenih osoba i drugih tražitelja zaposlenja čije radne i stručne sposobnosti najbolje odgovaraju potrebama poslodavca.

Posjedujemo najveću bazu slobodnih radnih mjesta u Republici Hrvatskoj jer svakodnevno kontaktiramo poslodavce i surađujemo s njima što osigurava najveću ponudu za Vas.

Znači, nakon što zaprimimo oglas za slobodno radno mjesto, pretražujemo bazu nezaposlenih osoba i tražitelja zaposlenja koji ispunjavaju uvjete. Po izvršenom izboru upućujemo Vas da se javite poslodavcu.

Mi možemo posredovati (znači upućivati Vas na slobodna radna mjesta) samo za ona slobodna radna mjesta koja su objavljena kod nas. Ostali oglasi koje su poslodavci objavili u nekom drugom izvoru slobodnih radnih mjesta dostupna su Vam preko naših oglasnih ploča i Centara za informiranje koji se nalaze u našim Područnim službama.




PRIPREMA ZA ZAPOŠLJAVANJE

PRIPREMA ZA ZAPOŠLJAVANJE je stručna pomoć kojom se utječe na razinu zapošljivosti osoba koje traže posao, a i preventivno se utječe na usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada. Priprema za zapošljavanje obuhvaća:

INDIVIDUALNO SAVJETODANJE
PROFESIONALNI PLAN ZAPOŠLJAVANJA
PROFESIONALNO USMJERAVANJE
UPOZNAVANJE METODA I TEHNIKA AKTIVNOG TRAŽENJA POSLA
OBRAZOVANJE ZA ZAPOŠLJAVANJE
PROFESIONALNA REHABILITACIJA

Individualno savjetovanje
- aktivnost koja služi kao pomoć u definiranju radnog potencijala, definiranju aktivnosti kojima ćete poboljšati svoju zapošljivost, definiranju zanimanja u kojima imate najveće šanse za zapošljavanje te u kojoj se definira Vaš Profesionalni plan zapošljavanja

Profesionalni plan zapošljavanja
Profesionalni plan zapošljavanja je obvezujući dogovor u pisanom obliku između Vas kao nezaposlene osobe i Vašeg savjetnika za zapošljavanje kojim se definiraju sva zanimanja i poslovi koje možete obavljati (obzirom na stručne, radne i osobne mogućnosti), zatim aktivnosti koje ćete provoditi u aktivnom traženju posla i aktivnosti pripreme za zapošljavanje kao i rokove njihove provedbe.

Profesionalno usmjeravanje
Profesionalno usmjeravanje kao jedan od alata politike zapošljavanja usklađuje ponudu i potražnju na tržištu rada.

Ono obuhvaća:
1. procjenu sposobnosti, vještina i znanja radi zapošljavanja, obrazovanja ili upućivanja na profesionalnu rehabilitaciju ;
2. unapređenje znanja i vještina aktivnog traženja posla kroz radionice: „Kako se predstaviti poslodavcu?“, „Kako tražiti posao-pisanje životopisa i zamolbe?“ i „Metode samoprocjene“.
Metode i tehnike aktivnog traženja posla
Aktivno traženje posla podrazumijeva planirati aktivnosti traženja posla, informirati se, kontinuirano pratiti natječaje za posao te unapređivati vlastite vještine i načine traženja posla. Plan aktivnog traženja posla započinje odlukom da želimo raditi i da ćemo aktivno raditi na tome da postignemo svoj cilj – pronaći radno mjesto koje će zadovoljiti naše potrebe i interese, te koje će biti sukladno procijenjenim sposobnostima kako bismo mogli udovoljiti postavljenim zahtjevima.

U traženju posla važno je aktivno pratiti stanje na tržištu rada i informirati se o slobodnim radnim mjestima. Javljajte se na objavljene oglase; pošaljite molbu i životopis poslodavcima za koje pretpostavljate da bi trenutno ili u bližoj budućnosti mogli imati potrebe za zaposlenicima vašega profila. Nadalje, učinite samoprocjenu – razmislite o svojim znanjima, vještinama, interesima, osobinama, željama i očekivanjima u profesionalnom životu, stavovima i vrijednostima, te trenutnim mogućnostima i potrebama.

Osvijestite svoja znanja i vještine te kvalitete koje posjedujete. Identificirajte područja i znanja koja je potrebno unaprijediti kako biste lakše našli posao (računalne vještine, strani jezici, nove tehnologije u pojedinim zanimanjima i dr.).

U kreiranju plana aktivnog traženja posla može Vam pomoći Vaš savjetnik za zapošljavanje. Ukoliko Vam je potrebna dodatna pomoć u procjeni vlastitih znanja i vještina, dodatno obrazovanje ili prekvalifikacija može Vam pomoći savjetnik za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje. Dvije su osnovne aktivnosti koje se provode s nezaposlenim osobama, a pomažu nezaposlenim osobama da načine plan aktivnog traženja posla: profesionalno informiranje i savjetovanje.

a) PROFESIONALNIM INFORMIRANJEM nezaposlene osobe dobivaju informacije važne za donošenje odluke o odabiru zvanja, zanimanja i područja rada kao i za planiranje daljnjeg profesionalnog razvoja. Profesionalno informiranje može biti pismeno, usmeno te samoinformiranje, a provodi se individualno i grupno.
b) PROFESIONALNO SAVJETOVANJE pomaže nezaposlenim osobama i tražiteljima zaposlenja osvijestiti mogućnosti te donijeti odluke o najprimjerenijem izboru obrazovanja, zapošljavanja i rehabilitacije. Savjetovanje može biti individualno i grupno, a po potrebi u svrhu procjene radne sposobnosti može uključivati psihologijsko testiranje i liječnički pregled specijaliste medicine rada.

Obrazovanje za zapošljavanje
Obrazovne aktivnosti nezaposlenih osoba organiziraju se radi usklađivanja njihovih kompetencija s trenutnim i prognoziranim potrebama na tržištu rada.
Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi obrazovne aktivnosti u okviru Mjera aktivne politike zapošljavanja (financiranje i sufinanciranje zapošljavanja i obrazovanja), ali i u suradnji s jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave, te unutar različitih projekata EU.

Profesionalna rehabilitacija
Profesionalna rehabilitacija sastoji se od niza postupaka koji su namijenjeni nezaposlenim osobama s invaliditetom kojima se osigurava stjecanje znanja i vještina potrebnih za zapošljavanje ili pak zadržavanje postojećeg zaposlenja.
Ti postupci su:
1. utvrđivanje preostalih radnih i općih sposobnosti
2. profesionalno informiranje, savjetovanje i procjena profesionalnih mogućnosti
3. radno osposobljavanje, prekvalifikacija, dokvalifikacija, programi održavanja, usavršavanja radno-socijalnih vještina i sposobnosti tijekom zapošljavanja
4. programi unapređivanja radno-socijalne uključenosti u zajednicu

iNTERESANTNO ISPITNO PITANJE

ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM

Što je invaliditet?
Pojam osobe s invaliditetom primjerice, navode se pojmovi poput invalidne osobe, osobe s hendikepom, osobe s posebnim potrebama, osobe s teškoćama, tjelesno i mentalno oštećene osobe.
Svjetska zdravstvena organizacija još 1980. godine daje klasifikaciju oštećenja (biotičko), invaliditeta (funkcionalno) i hendikepa (socijalno) - i definira spomenute pojmove. Prema ovoj klasifikaciji, oštećenje je bilo kakav gubitak ili odstupanje od normalne psihičke, fiziološke ili anatomske strukture ili funkcije. Invaliditet je bilo kakvo ograničenje ili nedostatak (koje proizlazi iz oštećenja) sposobnosti za obavljanje neke aktivnosti na način ili u opsegu koji se smatra normalnim za ljudsko biće. Hendikep je nedostatak, za određenog pojedinca, koji rezultira iz oštećenja ili invaliditeta, a ograničava ga ili mu onemogućuje ispunjenje njegove prirodne uloge u društvu (ovisno o dobi, spolu te društvenim i kulturalnim činiteljima). Hendikep zapravo označava teškoću, smetnju koja sputava neku aktivnost. Prema tome, hendikep može biti vrlo široko shvaćen, a u užem smislu, kako je već navedeno, odnosi se na osobe koje zbog oštećenja, odnosno invaliditeta, imaju teškoće u socijalnoj integraciji. No, teškoće u socijalnoj integraciji češće nego iz oštećenja ili invaliditeta osobe, proizlaze upravo iz njegove socijalne okoline, a ponekad i isključivo iz te okoline. Tako neki autori definiraju hendikep kao totalni negativni učinak stanja individuuma koji uključuje:
• SMETNJE koje proizlaze iz nekih svojstava ili oštećenja pripadnih samoj osobi;
• OGRANIČENJA koja je odredilo samo društvo;
• NEGATIVNE STAVOVE socijalne sredine i
• SAMOPERCEPCIJU tj. doživljaj ili poimanje samoga sebe.
Generalno se može reći da do hendikepa dolazi uslijed oštećenja (značajka osobe) i ograničenja (društveni stavovi).
Najnovija verzija klasifikacije funkcioniranja, invaliditeta i zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije iz 2001. godine na funkcioniranje pojedinca i invalidnost gleda kao na rezultate uzajamnog djelovanja fizičkog ili mentalnog stanja osobe, te društvenog i fizičkog okruženja. Invalidnost nije obilježje osobe već niz činitelja od kojih mnoge stvara društveno okruženje. Radi toga je potrebno aktivno društveno djelovanje, kako bi došlo do promjena koje bi omogućile puno sudjelovanje osoba s invaliditetom u svim aspektima društva. Isto uključuje i pružanje jednakih prilika svim pojedincima, povećanje sudjelovanja osoba s invaliditetom u društvenom životu, identificiranje mogućih aktivnosti društva u cilju povećanja samostalnosti i mogućnosti izbora pojedinaca, podizanje razine životnih uvjeta i kvalitete života, te podizanje svijesti i poticanje promjena u društvenom ponašanju.
Ova verzija klasifikacije zapravo daje unificirani okvir za samu klasifikaciju posljedica bolesti. Strukturirana je temeljem slijedećih komponenata:
• Tjelesno funkcioniranje (npr. mentalno funkcioniranje, senzoričko funkcioniranje, kardiovaskularno…) i tjelesne strukture (npr. struktura živčanog sustava, strukture kretanja, metaboličke i strukture endokrinog sustava…)
• Aktivnosti (u relaciji sa svakodnevnim aktivnostima osobe i općenito samoaktivnošću) i participacija (uključivanje u životne situacije) – (npr. komunikacija, mobilnost, samozbrinjavanje, socijalna participacija…) i
• Pripadne informacije o kompleksnosti oštećenja i faktorima okoline (stavovi, usluge, sustav podrške, politika, socijalni odnosi, pomoćna tehnologija…).
Funkcioniranje i invaliditet definirani su kao kompleksna interakcija između zdravstvenog stanja pojedinca i kontekstualnih faktora okoline, kao i osobnih faktora. Slika koja je dobivena kombinacijom ovih faktora i dimenzija jest «osoba u njegovom ili njezinom svijetu». Ova klasifikacija tretira spomenute dimenzije interaktivno i dinamički, a ne linearno i statično. Klasifikacija ne tretira etiologiju i stavlja naglasak na funkcioniranje, radije nego na stanje ili bolest. Vrlo je oprezno dizajnirana, tako da je relevantna za sve svjetske kulture, kao i dobne i spolne skupine, te je primjerena heterogenoj populaciji.
U Republici Hrvatskoj ne postoji jedinstvena definicija osoba s invaliditetom. Različiti sustavi koriste također i različite pojmove, što ponekad rezultira manjim ili većim praktičnim problemima.

Primjerice, sustav socijalne skrbi koristi pojam tjelesno ili mentalno oštećene osobe, dok sustav prosvjete koristi pojam djeca i mladi s teškoćama u razvoju, a sustav mirovinskog osiguranja i zapošljavanja koristi pojam osobe s invaliditetom. Prema jednoj od novijih definicija koju daje Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom iz 2002. godine, osoba s invaliditetom je svaka osoba kod koje postoji tjelesno, osjetilno ili mentalno oštećenje koje za posljedicu ima trajnu ili na najmanje 12 mjeseci smanjenu mogućnost zadovoljavanja osobnih potreba u svakodnevnom životu.

Prema Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom (NN – međunarodni ugovori, 6/07), koju je Hrvatska među prvima potpisala i ratificirala, invaliditet nastaje kao rezultat međudjelovanja osoba s oštećenjima i prepreka koje proizlaze iz stajališta njihove okoline te iz prepreka koje postoje u okolišu, a koje onemogućuju njihovo puno i djelotvorno sudjelovanje u društvu na izjednačenoj osnovi s drugim ljudima.

Sustav mirovinskog osiguranja razlikuje invalidnost i invaliditet. Invalidnost definira kao pojam svojstven isključivo mirovinskom osiguranju, a utvrđuje se u odnosu na zdravstveno stanje i radnu sposobnost u vremenu uspostavljanja svojstva osiguranika u mirovinskom osiguranju. Vezana je isključivo za sposobnost ili nesposobnost obavljanja rada (razlikuju se profesionalna i opća nesposobnost za rad). Može postojati i kada nije došlo do tjelesnog oštećenja. Invaliditet je, prema ovom shvaćanju, mnogo širi pojam i ocjenjuje se prema sposobnostima u obliku složenih aktivnosti i ponašanja, općenito prihvaćenih kao značajne odrednice svakodnevnog života.

U Republici Hrvatskoj se često koristi i pojam osobe s posebnim potrebama. Ovaj je pojam posljedica sve više prisutne inkluzije (edukacijske, ali i šire socijalne), koja se temelji na osnovnim ljudskim pravima i podrazumijeva ravnopravnu participaciju u socijalnom životu, odnosno upravo podjednake šanse za sve. Ovome je preduvjet (kada se radi o osobama s invaliditetom, ali i ostalim ranjivim socijalnim skupinama), svjesnost i aktivni angažman društvene zajednice u stvaranju uvjeta (mjere "pozitivne diskriminacije") za zadovoljenje svakodnevnih potreba osoba s invaliditetom. Same osobe s invaliditetom ističu međutim neprimjerenost ovog pojma, jer se, kako ističu, ne radi o zadovoljenju posebnih, već uobičajenih ljudskih potreba.

Govoreći o osobama s invaliditetom govorimo zapravo o osobama s tjelesnom invalidnošću, osobama s kroničnim bolestima, osobama s oštećenjima sluha, osobama s oštećenjima vida, osobama s intelektualnim poteškoćama i osobama s višestrukim oštećenjima. U istu skupinu, prema nekim autorima, spadaju i osobe s teškoćama u glasovno-govornoj komunikaciji te osobe s psihičkim i organskim smetnjama.
 

Jadranka15

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
PITANJE -NEZAPOSLENOST
Nezaposlenost je stanje u kojemu se dio radno sposobnih članova društva ne može zaposliti primjereno svojim sposobnostima i kvalifikacijama, uz uobičajenu plaću. U nezaposlene se ubrajaju i svi članovi društva koji su djelomično zaposleni, ali njihova radna snaga nije u punoj mjeri iskorištena, ne rade puno radno vrijeme i nemaju primanja dostatna za normalno uzdržavanje.
Nezaposlenost može biti otvorena i prikrivena. Razlikuju se 4 (četiri) najvažnija tipa otvorene nezaposlenosti: 1. frikcijska ili normalna nezaposlenost radnika koji mijenjaju posao ili ga prekidaju zbog nestašice materijala i drugih sličnih uzroka; taj oblik nezaposlenosti ujedno proizlazi iz nepodudarnosti ponude i potražnje rada; 2. sezonska nezaposlenost kao rezultat nemogućnosti obavljanja nekih poslova jer su vezani za godišnja doba ili ih onemogućuju vremenske nepogode; 3. tehnološka nezaposlenost; nastaje zbog tehničkih usavršavanja ili preusmjeravanja proizvodnje, što čini zaposlene nepotrebnima u postojećem broju; 4. ciklička nezaposlenost; uzrokuju je poslovni ciklusi i drugi slični povremeni poremećaji tako da se osjetno smanjuju potrebe za radnicima, uz istodobno nesmanjenu ponudu. Otvorena nezaposlenost naglo se povećava u doba kriza, recesija, velikih tehnoloških revolucioniranja, elementarnih nepogoda, ratnih razaranja itd. Prikrivena nezaposlenost proizlazi iz nedovoljnog iskorištavanja radne snage, što znači oblik nezaposlenosti unutar postojeće zaposlenosti. Nastojanja bivših socijalističkih društava da postignu visok stupanj zaposlenosti stvarao je suvišan, često ekonomski uvelike nepotreban broj radnih mjesta zaposlenih.
Radna snaga ili aktivno stanovništvo sastoji se od zaposlenih osoba (koje se bave nekim aktivnim zanimanjem i osoba koje rade u poljoprivredi) i nezaposlenih osoba (prijavljenih zavodima za zapošljavanje, osoba na odsluženju vojnog roka ili na izdržavanju kazne koje su prije bile ekonomski aktivne), razvrstanih prema ekonomskoj aktivnosti.
Obično (i u Republici Hrvatskoj) postoje dva izvora statističkih pokazatelja o zaposlenosti odnosno nezaposlenosti. Prvo, to su podaci o evidentiranoj nezaposlenosti koje prikupljaju i obrađuju zavodi za zapošljavanje. Drugi su pokazatelji iz ankete radne snage (ARS) koju uglavnom provode zavodi za statistiku, a čija je metodologija usklađena s pravilima i uputama Međunarodne organizacije rada te Europskog ureda za statistiku (Eurostat), čime se osigurava metodološka usporedivost s istraživanjima u zemljama Europske unije.
Većina zemalja provodi pasivne i aktivne mjere za ublažavanje nezaposlenosti i poboljšanje položaja stanovništva bez posla. Pasivne se mjere ponajviše odnose na materijalno osiguranje za vrijeme nezaposlenosti, koje se obično sastoji od više vrsta prava. U Hrvatskoj se materijalno osiguranje sastoji od prava na novčanu naknadu, prava na novčanu pomoć i naknadu troškova za vrijeme obrazovanja, prava na jednokratnu novčanu pomoć i naknadu putnih i selidbenih troškova, te prava na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Pravo na novčanu naknadu uglavnom se stječe nakon što je osoba radila utvrđeni broj mjeseci, pri čemu radni odnos ne smije prestati njezinom krivnjom ili sporazumom. Trajanje korištenja novčane naknade većinom ovisi o prethodnom radnom stažu korisnika. Općenito, novčana se naknada može utvrđivati u određenom rasponu (ovisno o prethodnoj plaći korisnika), a može biti i jednak iznos naknade za sve korisnike.
Postoje i drugi oblici pomoći, pa se tako u Hrvatskoj odobravaju novčane pomoći i naknade troškova za vrijeme obrazovanja. Za vrijeme obrazovanja nezaposlena osoba ima pravo na naknadu troškova prijevoza sredstvima javnog prijevoza, troškova za obvezne udžbenike, troškova prehrane i troškova propisane zaštitne odjeće, obuće te drugih pomagala. U Hrvatskoj, ako Zavod za zapošljavanje nije u mogućnosti nezaposlenoj osobi osigurati zaposlenje u mjestu prebivališta, a osoba sama ili posredovanjem Zavoda nađe zaposlenje u drugome mjestu, Zavod joj je dužan isplatiti jednokratnu novčanu pomoć, naknadu selidbenih troškova za nju, bračnog druga i djecu od mjesta prebivališta do mjesta zaposlenja.
Katkad nezaposleni ili neke skupine nezaposlenih ostvaruju pravo na mirovinsko osiguranje. U Hrvatskoj to pravo imaju nezaposlene osobe koje su ostvarile pravo na novčanu naknadu, koje ispunjavaju uvjet o godinama života za starosnu mirovinu, a nedostaje im najviše pet godina mirovinskog staža za starosnu mirovinu. To pravo ima i žena koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima dijete mlađe od godinu dana. Slično je i sa zdravstvenim osiguranjem nezaposlenih, koje je u Hrvatskoj u djelokrugu Ministarstva zdravstva. To pravo ostvaruju osobe s prebivalištem u RH koje nisu zdravstveno osigurane po drugoj osnovi i koje su se u zakonski utvrđenom roku prijavile Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.
Nezaposleni ostvaruju i druga prava, pa tako u Hrvatskoj mogu dobiti socijalnu pomoć (pomoć za uzdržavanje, pomoć u plaćanju troškova stanovanja, jednokratne pomoći); oslobođenje od plaćanja participacije u zdravstvu; doplatak za djecu; porezne olakšice; oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi; produženo mirovinsko osiguranje; stan u najam od jedinica lokalne uprave i samouprave; besplatne školske knjige za djecu te prehranu u školi; subvencije za plaćanje dijela troškova u vrtiću i dr.
Aktivna politika zapošljavanja ili aktivna politika tržišta rada (APTR) obuhvaća niz mjera čiji je cilj izravno zapošljavanje nezaposlenih ili povećanje njihove zapošljivosti. Aktivnim mjerama politike zapošljavanja – obrazovanjem, prekvalifikacijom, dokvalifikacijom, stručnim osposobljavanjem poboljšava se kvalifikacijska struktura tražilaca posla, čime se pospješuje i njihova profesionalna pokretljivost i mogućnosti zapošljavanja. Ujedno, školovanjem se pomaže nezaposlenima da što svrsishodnije iskoriste vrijeme nezaposlenosti te da sačuvaju otprije stečena znanja i sposobnosti. Prikladnim obrazovnim programima pokušava se spriječiti moguća nezaposlenost, odnosno dodatno uskladiti ponuda i potražnja posla. Osim profesionalnog usavršavanja, u mnogim se zemljama poduzimaju i raznovrsne socijalno-psihološke mjere da bi se smanjile teškoće koje uzrokuje dugotrajna nezaposlenost, koja je posebno opasna jer često uvjetuje siromaštvo i socijalnu isključenost.
 

mica

Mladi član foruma kojeg zanima uprava
super što je sve napisano ali mene zanima da li moramo učiti nove zakone ili po starom jel ima bitne razlike ne razumijem jesu li profesori što govorili o tome nije meni problem naći zakone i isprintati ih ali me kopka to što ne znam po čemu više učiti?fala puno.)
 

tinkica22

Mladi član foruma kojeg zanima uprava
kolegica je pitala prof. Vukorepu, za 2. mjesec treba učiti po novoj literaturi, i da prestaje važiti zakon o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu, jer se prema izmjenama on zapravo upotpunjuje s zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju :)
 

martex

Mladi član foruma kojeg zanima uprava
kolegica je pitala prof. Vukorepu, za 2. mjesec treba učiti po novoj literaturi, i da prestaje važiti zakon o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu, jer se prema izmjenama on zapravo upotpunjuje s zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju :)
Koja je to nova literatura?! Pretpostavljam da su to isti zakoni kao prije, samo si moramo pogledat izmjene koje se mogu skinut na stranici prava.
 

Leptiric_20

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
Koja je to nova literatura?! Pretpostavljam da su to isti zakoni kao prije, samo si moramo pogledat izmjene koje se mogu skinut na stranici prava.
isti zakoni samo izmjene i dopune

U skladu sa našim nastojanjima da budemo ažurni u objavljivanju pročišćenih zakonskih tekstva, pod rubrikom "Zakoni i pročišćeni tekstovi" objavili smo izmjene i dopune relevatnih zakona donesenih tijekom studenog i prosica 2010. (izmjene se odnose na sljedeće zakone : Zakon o mirovinskom osiguranju, Zakon o odgodi usklađivanja mirovina, Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, Odluka Ustavnog suda koja se odnosi na Zakon o socijalnoj skrbi, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, te Zakon o prestanku važenja Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu).

S tim u vezi izmijenjena je i ispitna literatura od 31. siječnja 2011. pa nadalje.
 

mica

Mladi član foruma kojeg zanima uprava
isti zakoni samo izmjene i dopune

U skladu sa našim nastojanjima da budemo ažurni u objavljivanju pročišćenih zakonskih tekstva, pod rubrikom "Zakoni i pročišćeni tekstovi" objavili smo izmjene i dopune relevatnih zakona donesenih tijekom studenog i prosica 2010. (izmjene se odnose na sljedeće zakone : Zakon o mirovinskom osiguranju, Zakon o odgodi usklađivanja mirovina, Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, Odluka Ustavnog suda koja se odnosi na Zakon o socijalnoj skrbi, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, te Zakon o prestanku važenja Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu).

S tim u vezi izmijenjena je i ispitna literatura od 31. siječnja 2011. pa nadalje.
ja sad više niš ne kužim da li postoji zakon o zdravstvenom osiguranju zaštite na radu ili ne tj. da li sam moramo učiti taj zakon o prestanku važenja zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravljana radu,da li se zakon o socijalnoj skrbi i zakon o odgodi usklađivanja mirovina odnosi na nas ili ne koliko ja ,u principu moram otići na narodne novine i ponovo isprintat te zakone?hvala

ljudi ovo je totalno debilno ja sad moram stari zakon uspoređivat sa ovim izmjenama i zapisivat si si izmjene koje su užasno zamršene tipa stavak 8 članka 56 se upotpunjuje stavkom 4 a stavak 7 prestaje važiti super

opet ja po stoti put,mogu li se izmjene koje je objavila vukorepa na katedri koristit iako su neslužbeni pročišćeni tekstovi jer je ona fino sve izmjenila pa da se ne patimo:)
 

martex

Mladi član foruma kojeg zanima uprava
Na stranici prava navedena je literatura za Društveno veleučilište koja se primjenjuje od 31.1.2011. Pod obvezna literatura navedeno je 6 zakona: zakon o radu, zakon o suzbijanju diskriminacije, zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, zakon o mirovinskom osiguranju i zakon o obveznom zdrastvenom osiguranju.
 

Jadranka15

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
NOVA LITERATURA ZA RADNO I SOCIJALNO PRAVO od 31.siječnja 2011. godine
Ispitna literatura za Društveno veleučilište za akademsku godinu 2009/2010.

Popis obvezne ispitne literature

Od 31. siječnja 2011.

1. Knjige:

Crnić, Ivica et al. Radni odnosi u Republici Hrvatskoj (ur. Potočnjak, Željko). Zagreb: Pravni fakultet u Zagrebu; Organizator, 2007., stranice: 803-876.

2. Zakonski tekstovi:

Radno pravo:
Zakon o radu (Narodne novine 149/09);
Zakon o suzbijanju diskriminacije (Narodne novine 85/08);
Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine 85/08 i 110/08);i
Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Narodne novine 80/08, 94/09, 121/10).

Socijalno pravo:
Zakon o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 43/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1152/2000 i dr. od dana 18. travnja 2007. godine, 79/07, 35/08, 40/10 - Odluka USRH broj U-I-988/1998 od 17. ožujka 1998., 121/10, 139/10): samo članci 1-126.a;
Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine 150/08, 94/09, 153/09, 71/10, 139/10): samo članci 1-67 i 103-111.
 

mica

Mladi član foruma kojeg zanima uprava
NOVA LITERATURA ZA RADNO I SOCIJALNO PRAVO od 31.siječnja 2011. godine
Ispitna literatura za Društveno veleučilište za akademsku godinu 2009/2010.

Popis obvezne ispitne literature

Od 31. siječnja 2011.

1. Knjige:

Crnić, Ivica et al. Radni odnosi u Republici Hrvatskoj (ur. Potočnjak, Željko). Zagreb: Pravni fakultet u Zagrebu; Organizator, 2007., stranice: 803-876.

2. Zakonski tekstovi:

Radno pravo:
Zakon o radu (Narodne novine 149/09);
Zakon o suzbijanju diskriminacije (Narodne novine 85/08);
Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine 85/08 i 110/08);i
Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Narodne novine 80/08, 94/09, 121/10).

Socijalno pravo:
Zakon o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 43/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-1152/2000 i dr. od dana 18. travnja 2007. godine, 79/07, 35/08, 40/10 - Odluka USRH broj U-I-988/1998 od 17. ožujka 1998., 121/10, 139/10): samo članci 1-126.a;
Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine 150/08, 94/09, 153/09, 71/10, 139/10): samo članci 1-67 i 103-111.
sam mi reci pliz jel mogu printati pročišćene tekstove vukorepe iako su neslužbeni jer je ona lijepo formirala sve da se vide izmjene jer u narodnim novinama nema toga nego bi si morala sama tražiti izmjene i uspoređivati,hvala:)
 

Jadranka15

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
Na katedri za Radno i socijalno pravo tj. na web stranici Pravnoga fakulteta u Zagrebu imaš pročišćene tekstove koje si možeš isprintati, kada učiš te zakonske propise, morat ćeš pročitati i druge zakonske propise koji se vežu u toku učenja.

PITANJE OZLJEDA NA RADU

Zaštita zdravlja na radu
Djelokrug rada zdravstvene zaštite radnika za slučaj ozljeda na radu i profesionalnih bolesti detaljno je opisan:

Zakonom o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu, (Narodne novine br. 85/06, 67/08)
Pravilnikom o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja zaštite na radu, (Narodne novine br. 125/07, 04/08)
Pravilnikom o postupku utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu i profesionalne bolesti (Narodne novine br. 125/07, 04/08)

Zdravstvena zaštita iz obveznog zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu obuhvaća:

specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika
zdravstvenu zaštitu za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti


SPECIFIČNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA RADNIKA je skup preventivnih medicinskih postupaka usmjerenih postizanju što više razine zdravlja radnika.

Mjere specifične zdravstvene zaštite radnika provode specijalisti medicine rada u privatnoj praksi, zdravstvene ustanove i trgovačka društva koji u svom sastavu imaju registriranu djelatnost medicine rada, te drugi sudionici u skladu s Planom i programom mjera specifične zdravstvene zaštite radnika.

Specifičnu zdravstvenu zaštitu provode subjekti iz Mreže ugovornih subjekata medicine rada.

ZDRAVSTVENA ZAŠTITA ZA SLUČAJ OZLJEDE NA RADU I PROFESIONALNE BOLESTI je skup dijagnostičkih, terapijskih i rehabilitacijskih medicinskih postupaka u cilju liječenja radnika ozlijeđenih na radu i oboljelih od profesionalne bolesti.

Mjere zdravstvene zaštite za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti provode ugovorni subjekti iz Osnovne mreže zdravstvene djelatnosti odnosno Javnozdravstvene mreže, u skladu s Planom i programom mjera zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja.


Ugovaranje specifične zdravstvene zaštite radnika i zdravstvenu zaštitu za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti

Ugovaranje specifične zdravstvene zaštite radnika provodi se u djelatnostima:

medicine rada
psihologije
laboratorijske dijagnostike
radiološke dijagnostike
specijalističko-konzilijarne djelatnosti na konzultativnoj razini.


Ugovaranje zdravstvene zaštite za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti provodi se u djelatnostima:

opće/obiteljske medicine
patronažne zdravstvene zaštite
zdravstvene njege u kući bolesnika
laboratorijske dijagnostike
ljekarništva
hitne pomoći i sanitetskog prijevoza
bolničke zdravstvene zaštite
specijalističko-konzilijarnim djelatnostima.


Doktori specijalisti medicine rada, osim preventivnih pregleda u svrhu ocjene radne sposobnosti radnika za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, provode dijagnostiku i utvrđuju postojanje profesionalne bolesti, ocjenjuju nastanak ozljede na radu, utvrđuju početak i kraj privremene radne sposobnosti i invalidnosti nadležnom tijelu vještačenja mirovinskog osiguranja kada ocijene da je nastupila trajna radna nesposobnost.

Doktori opće medicine/doktori specijalisti obiteljske medicine provode liječenje osiguranih osoba za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti.

Za liječenje osiguranih osoba ozlijeđenih na radu i oboljelih od profesionalnih bolesti HZZOZZR u cijelosti podmiruje troškove iz obveznog zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu bez naplaćivanja participacije.


DODATAK
Od 1. siječnja 2011. za ozljede na radu obiteljskom liječniku
Radnici koji se ozljede na radnom mjestu ili obole od profesionalne bolesti od 1. siječnja 2011 više se ne moraju javiti specijalistu medicine rada da bi im on otvorio bolovanje i dao potrebne uputnice, već će sve to dobiti kod svog obiteljskog liječnika.
Obiteljski liječnici preuzeli su od ovog tjedna dio poslova medicine rada, nakon što je u okviru Vladina antirecesijskog programa ukinut Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu (HZZOZZR). Medicinari rada nisu zadovoljni ovakvim potezom Vlade, no smatraju da će radnici time profitirati, jer neće biti prisiljeni šetati u potrazi za svojim pravima.
Specifičnu zdravstvenu zaštitu, poput preventivnih pregleda, radnici će i dalje ostvarivati kod specijalista medicine rada, a prijave o ozljedi na radu i profesionalnoj bolesti poslodavac će kao i dosad za svog radnika podnositi na ispostavama područnih službi HZZO-a.
 

mica

Mladi član foruma kojeg zanima uprava
Na katedri za Radno i socijalno pravo tj. na web stranici Pravnoga fakulteta u Zagrebu imaš pročišćene tekstove koje si možeš isprintati, kada učiš te zakonske propise, morat ćeš pročitati i druge zakonske propise koji se vežu u toku učenja.

PITANJE OZLJEDA NA RADU

Zaštita zdravlja na radu
Djelokrug rada zdravstvene zaštite radnika za slučaj ozljeda na radu i profesionalnih bolesti detaljno je opisan:

Zakonom o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu, (Narodne novine br. 85/06, 67/08)
Pravilnikom o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja zaštite na radu, (Narodne novine br. 125/07, 04/08)
Pravilnikom o postupku utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu i profesionalne bolesti (Narodne novine br. 125/07, 04/08)

Zdravstvena zaštita iz obveznog zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu obuhvaća:

specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika
zdravstvenu zaštitu za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti


SPECIFIČNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA RADNIKA je skup preventivnih medicinskih postupaka usmjerenih postizanju što više razine zdravlja radnika.

Mjere specifične zdravstvene zaštite radnika provode specijalisti medicine rada u privatnoj praksi, zdravstvene ustanove i trgovačka društva koji u svom sastavu imaju registriranu djelatnost medicine rada, te drugi sudionici u skladu s Planom i programom mjera specifične zdravstvene zaštite radnika.

Specifičnu zdravstvenu zaštitu provode subjekti iz Mreže ugovornih subjekata medicine rada.

ZDRAVSTVENA ZAŠTITA ZA SLUČAJ OZLJEDE NA RADU I PROFESIONALNE BOLESTI je skup dijagnostičkih, terapijskih i rehabilitacijskih medicinskih postupaka u cilju liječenja radnika ozlijeđenih na radu i oboljelih od profesionalne bolesti.

Mjere zdravstvene zaštite za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti provode ugovorni subjekti iz Osnovne mreže zdravstvene djelatnosti odnosno Javnozdravstvene mreže, u skladu s Planom i programom mjera zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja.


Ugovaranje specifične zdravstvene zaštite radnika i zdravstvenu zaštitu za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti

Ugovaranje specifične zdravstvene zaštite radnika provodi se u djelatnostima:

medicine rada
psihologije
laboratorijske dijagnostike
radiološke dijagnostike
specijalističko-konzilijarne djelatnosti na konzultativnoj razini.


Ugovaranje zdravstvene zaštite za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti provodi se u djelatnostima:

opće/obiteljske medicine
patronažne zdravstvene zaštite
zdravstvene njege u kući bolesnika
laboratorijske dijagnostike
ljekarništva
hitne pomoći i sanitetskog prijevoza
bolničke zdravstvene zaštite
specijalističko-konzilijarnim djelatnostima.


Doktori specijalisti medicine rada, osim preventivnih pregleda u svrhu ocjene radne sposobnosti radnika za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, provode dijagnostiku i utvrđuju postojanje profesionalne bolesti, ocjenjuju nastanak ozljede na radu, utvrđuju početak i kraj privremene radne sposobnosti i invalidnosti nadležnom tijelu vještačenja mirovinskog osiguranja kada ocijene da je nastupila trajna radna nesposobnost.

Doktori opće medicine/doktori specijalisti obiteljske medicine provode liječenje osiguranih osoba za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti.

Za liječenje osiguranih osoba ozlijeđenih na radu i oboljelih od profesionalnih bolesti HZZOZZR u cijelosti podmiruje troškove iz obveznog zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu bez naplaćivanja participacije.


DODATAK
Od 1. siječnja 2011. za ozljede na radu obiteljskom liječniku
Radnici koji se ozljede na radnom mjestu ili obole od profesionalne bolesti od 1. siječnja 2011 više se ne moraju javiti specijalistu medicine rada da bi im on otvorio bolovanje i dao potrebne uputnice, već će sve to dobiti kod svog obiteljskog liječnika.
Obiteljski liječnici preuzeli su od ovog tjedna dio poslova medicine rada, nakon što je u okviru Vladina antirecesijskog programa ukinut Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu (HZZOZZR). Medicinari rada nisu zadovoljni ovakvim potezom Vlade, no smatraju da će radnici time profitirati, jer neće biti prisiljeni šetati u potrazi za svojim pravima.
Specifičnu zdravstvenu zaštitu, poput preventivnih pregleda, radnici će i dalje ostvarivati kod specijalista medicine rada, a prijave o ozljedi na radu i profesionalnoj bolesti poslodavac će kao i dosad za svog radnika podnositi na ispostavama područnih službi HZZO-a.
ok,fala:)ovo se u principu odnosi na ozljede na radu tj, taj zakon o obv. zdrav. zaštiti zdravlja na radu koji je ukinut?
 

Jadranka15

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
ISPITNO PITANJE - POSTUPAK PRILIKOM OZLJEDE NA RADU

Postupak pokrećete vi zajedno s vašim poslodavcem, uz pomoć vašeg liječnika odnosno ugovornog liječnika specijaliste medicine rada. Ako ste to realizirali možete voditi spor na sudu, nakon postupka po utvrđivanju ozljede na radu. Ako se radi o novčanom potraživanju iz radnog odnosa, tužbeni zahtjev zastarijeva u roku od tri godine od dospijeća.
 

anamarija5

Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
evo danas na predavanju za izvanredne pitala sam prof Grgurev koja je literatura i kak izgleda ispit na što je ona odg da si na webu pravnog faxa pod njihovom katedrom pogledamo literaturu i da onih 70ak str iz knjige, zakon o radu i o mirov.osig. moramo znat ko vodu pit a ostale zakone naravno moramo znat al ovi su najvažniji.
ispit je pismeni-izvlačimo kartice koje imaju 3pit od tog su 2 iz radnog a 1 iz socij. i rekla je da si sve zakone skidamo s katedre jer tamo su najnovije verzije..

i s obzirom da je mene kopkalo kaj s tom dopunskom literaturom kaj neki kažu da moramo znat a neki kažu da ne, prije nego sam otišla doma to sam ju pitala i rekla je da to ne moramo znat..da je to samo informativno i da nam malo bolje objasni zakone koji su dosta šturo napisani..i na kraju mi je rekla-al to ne morate učiti jer vas to nitko od nas neće pitati..
eto toliko od mene, znači samo ona literatura pod obavezna se mora znati ;)
 
Na vrh

AdBlock Detected

We get it, advertisements are annoying!

Sure, ad-blocking software does a great job at blocking ads, but it also blocks useful features of our website. For the best site experience please disable your AdBlocker.

I've Disabled AdBlock
No Thanks