pozdrav svima. racite mi molim vas kolike su promjene u ZR-u u odnosu na onaj stari?
Ugovor o radu na određeno vrijeme:
- ugovor u radu na određeno vrijeme može se sklopiti najduže na tri godine, prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine;
- ugovor o radu na određeno vrijeme može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđeno objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupom određenih činjenica.
- iznimno ugovor o radu može trajati duže od tri godine samo ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika (zamjena zbog objektivnih razloga dopuštenih zakonom ili kolektivnim ugovorom, dugotrajno bolovanje);
- Poslodavac je dužan osigurati iste uvjete rada za radnike koji su zaposleni na određeno i neodređeno vrijeme (ova odredba je ista kao u prijašnjem Zakonu samo je sada detaljnije razrađena).
Radno vrijeme:
- puno radno vrijeme na smije biti duže od četrdeset sati tjedno;
- prekovremeni rad može iznositi najviše osam sati tjedno (do sada je bilo 10 sati tjedno);
- u članku 47. Zakona detaljno je razrađena preraspodjela radnog vremena. Preraspodjeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najduže četiri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom nije drukčije određeno, u kojem slučaju ne može trajati duže od šest mjeseci.
- ako je rad organiziran u smjenama koje uključuju i noćni rad, mora se osigurati izmjena smjena, tako da radnik u noćnoj smjeni radi uzastopce najduže jedan tjedan.
- radnik koji rasporedom radnog vremena bude određen da rad obavlja kao noćni radnik, prije započinjanja tog rada, kao i redovito tijekom trajanja noćnog rada, poslodavac je dužan omogućiti zdravstveni pregled,
- uveden je novi pojam „pripravnost“ – to je pandam za naše „pasivno dežurstvo“ (predloženi način obračuna i plaćanja je identičan onome kako smo do sada radili, tako da moramo uskladiti samo naziv).
Odmori i dopusti:
- radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata, kojem se pribraja dnevni odmor u trajanju od dvanaest sati (radnik koji je završio smjenu u subotu u 19.00 sati slijedeći radni dan može započeti u ponedjeljak u popodnevnoj ili noćnoj smjeni);
- godišnji odmor traje najmanje četiri tjedna (u tjedan ulaze radni dani – ako je petodnevni radni tjedan tada godišnji odmor iznosi najmanje 20 radnih dana);
- trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćeg propisanog Zakonom te broj radnih dana koji se uračunavaju u godišnji odmor radnika, utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu;
- u slučaju prestanka ugovora o radu (neovisno o načinu prestanka-otkaz ugovora, sporazumni prestanak), poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora – ovo je nova odredba koja obvezuje bivšeg poslodavca da radniku omogući korištenje godišnjeg odmora, te da s tim ne opterećuje novog poslodavca. Ne postoji više obveza bivšeg Poslodavca da radniku izdaje potvrdu o neiskorištenim danima godišnjeg odmora kada odlazi iz firme;
- radnik ima pravo godišnji odmor koristiti u dva dijela, osim ako se s poslodavcem drukčije ne dogovori – prvi dio godišnjeg odmora ne mora biti 12 dana – može trajati kraće ili duže, radnik godišnji odmor može koristiti u godini više pute – sve ovisi o tome na koji način će se dogovoriti sa poslodavcem ili kako će to regulirati internim normativnim aktom,
Plaća:
- izmjena se odnosi na vrijeme do kada se plaća mora isplatiti (ova odredba nije komentirana-tako da moramo pričekati konačni tekst Zakona)
Zabrana natjecanja radnika s poslodavcem:
- zakonske odredbe su ostale ne promijenjene jedino se je promijenio termin „tržišna utakmica“ u „zakonska zabrana natjecanja“.
Otkaz ugovora o radu:
- način prestanka ugovora o radu nije izmijenjen;
- kod otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora o radu rok za podnošenje žalbe teče od dana kada se radnik izjasnio o odbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, ili od dana isteka roka koji je za izjašnjenje o dostavljenoj ponudi odredio poslodavac, ako se radnik nije izjasnio o primljenoj ponudi ili se izjasnio nakon isteka ostavljenog roka;
- Poslodavac je dužan radniku kada odlazi iz firme izdati potvrdu o radnom stažu i poslovima koje je obavljao (do sada to nije bila obveze, već se takva potvrda izdavala samo ako je to radnik tražio).
Zbrinjavanje viška radnika:
- poslodavac koji utvrdi višak od najmanje dvadeset radnika (do sada je bilo devetnaest radnika) i kojima će neovisno o načinu prestanka ugovora o radu, u razdoblju od devedeset dana prestati ugovor o radu, dužan je i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, ako će poslovno uvjetovanim otkazom otkazati ugovore o radu najmanje petorici radnika, savjetovati s radničkim vijećem u cilju otklanjanja potrebe za otkazivanjem (ako nema radničko vijeće onda i dalje se primjenjuje odredba da o tome obavijesti nadležnu službu zapošljavanja) – ova odredba uključuje; ugovore na određeno vrijeme, sporazumni prestanak radnog odnosa ili bilo koji dugi način prestanka radnog odnosa u tom periodu – dok se je do sada odnosilo samo na poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu;
- u slučaju prenošenja ugovora o radu na novog poslodavca, bivši poslodavac dužan je preuzeti sve obveze po starom ugovoru (isplata otpremnine, bonusa i sl.).
Najviše pitanja i odgovora odnosi se na računanje dana godišnjeg odmora, zbrinjavanje viška radnika, radno vrijeme i ugovore na određeno vrijeme gdje je bilo najviše izmjena.
Ostale izmijene uglavnom su vezane na usklađenje sa europskim zakonodavstvom.