Teorija organizacije

[vlatkap]

jel mi može netko reći što je teorija kontingencije.. i što su "sukobi"..nemam to u skripti..

KONFLIKTI

• su svjesno suprotstavljanje ponašanja aktera ponašanju drugih aktera koje se povezuje uz izvršenje vlasti
  
• dva osnovna shvaćanja sukoba su da je sukob:

1. oblik interakcije među pojedincima ili grupama tj. borba koja se vodi između 2 suprotne strane
   
2. situacija u kojoj jedna strana može ostvariti ciljeve samo na račun druge strane

VRSTE

• najčešće je razlikovanje prema subjektima:

1. intraorganizac. – sukobi među pojedincima ili grupama unutar organizac.
   
2. interorganizac. – sukobi među organizac.
   

1. realistički – je onaj koji je sredstvo za ostvarenje cilja
   
2. nerealistički – je onaj koji nije sredstvo za ostvarenje cilja nego proizlazi iz potrebe za popuštanjem i oslobođenjem od napetosti

• Pusić razlikuje:

1. sukob objektivnih interesa – objektivni interesi nalaze se u konfliktu ako ostvarenje činjeničnog stanja kojim se ostvaruje jedan umanjuje mogućnost ostvarenja dugog
   
2. sukob subjektivnih interesa – subjektivni interesi nalaze se u konfliktu ako dva subjekta smatraju da ostvarenje sub. interesa jednog umanjuje mogućnost ostvarenja sub. interesa drugih

• neki autori klasificiraju sukobe na:

1. otvorene – odnose se na konflikte situacije
   
2. prikrivene ili latentne – odnose se na konfliktneakcije

• marksistička dioba odnosi se na:

1. antagonističke – koji su izjednačeni s klasnim sukobima u društvu
   
2. neantagonističke – gdje spadaju svi ostali

Argyris svodi sve sukobe u organizac. na sukobe koji nastaju među pojedincima i organizac. tj. na intrandividualne sukobe

• on zanemaruje intraorganizac. sukob i od njega stvara uzrok intrapersonalnog sukoba

1. Intrapersonalni – nastaje uslijed suprotnih interesa pojedinca i organizac.

• poseban slučaj je sukob uloga gdje se radi o različitim očekivanjima koja su na neki način nespojiva i izazivaju kod pojedinca napetost jer on postaje nesiguran kako da se ponaša, a to izaziva sukobe kod dr. pojedinaca s kojima je njegova uloga u recipročnom odnosu
  
• uzrok može biti i nedostatak uzajamnog definiranja uloga kao i to da se pojedinac istovremeno nalazi u više uloga
  
• postoji i kategorija nesvjesnih sukoba a to je situacija gdje je barem jedna od konfliktnih potreba nesvjesna

1. Interpersonalni – uzroci sukoba su u samoj organizac., a i posljedice imaju značenje za organizac. u cjelini
   
2. Intergrupni – sukobi unutar grupa u organizac.

• javljaju se jer se pojedinci odlučuju za različite alternative
  
• do njih dolazi jer postoji potreba da se donesu zajedničke odluke, a postoji razlika u ciljevima i gledanju na situaciju

Reakcije su: rješavanje problema – gdje je problem pronaći rješenje koje zadovoljava zajedničke kriterije, uvjeravanje – gdje se razmimoilaženje u ciljevima može riješiti pozivanjem na viši zajednički cilj, pogađanje – gdje se polazi od razmimoilaženja kao fiksne činjenice koja ima razorne posljedice i politika

NAČINI RJEŠAVANJA SUKOBA

1. Izbjegavanje sukoba – teško je smatrati rezultatom sukoba jer konfliktna situacija nije završila u konfliktnoj akciji

• jedna strana pobijeđuje na račun druge strane

1. Mrtva točka sukoba– teško je smatrati rezultatom sukoba jer konfliktna situacija nije završila u konfliktnoj akciji
   
2. Pobjeda – poraz
   
3. Kompromis – svaka strana istovremeno dobiva i gubi
   
4. Integracija – svi interesi su zadovoljeni, a da ni jedna strana ne žrtvuje svoje interese

• ipak nije moguća kod stvarnog sukoba interesa koji se nalaze u opoziciji

Osnovne metode rješavanja sukoba prema Pusiću:

1. dominacija – koja znači potpuno podređivanje jednog interesa drugom
   
2. reorjentacija – koja znači usmjeravanje jedne strane tj. zamjenjivanje izvorno izabranog interesa
   
3. kompromis – koji znači djelomično ostvarivanje svih interesa

Osnovne metode rješavanja sukoba prema Shepardu:

1. primitivna – koja znači potiskivanje jedne strane i u cjelosti je destruktivna tj. totalni rat
   
2. moderna – koja je djelomično destruktivna i tu se radi o djelomičnom ratu ili o pogađanju
   
3. civilizirana – koja je usmjerena na rješavanje problema i još nije postignuta u stvarnosti

POSLJEDICE SUKOBA
Pozitivne – oslobađanje kreativnosti i sukob kao sredstvo unutarnje kontrole

• katkad razveseljuje i motivira

Negativne – mogućnost da dođe do raspadanja organizac.

• katkad obeshrabljuje i slabi i dovodi do napuštanja organizac. u frustraciji i tjeskobi

TEORIJA KONTIGENCIJE

• razvili su ju Lawrence i Lorsch na postavci da su organizac. varijable u složenom međuodnosu jedne s drugima i sa zahtjevima okoline
  
• prema toj teoriji, ako su interno stanje i procesi u organizac. usklađeni s okolišnim uvjetima organizac. će biti uspješna u svom području
  

 

[vlatkap]

jel mi može netko reći što je teorija kontingencije.. i što su "sukobi"..nemam to u skripti..

KONFLIKTI

• su svjesno suprotstavljanje ponašanja aktera ponašanju drugih aktera koje se povezuje uz izvršenje vlasti
  
• dva osnovna shvaćanja sukoba su da je sukob:

1. oblik interakcije među pojedincima ili grupama tj. borba koja se vodi između 2 suprotne strane
   
2. situacija u kojoj jedna strana može ostvariti ciljeve samo na račun druge strane

VRSTE

• najčešće je razlikovanje prema subjektima:

1. intraorganizac. – sukobi među pojedincima ili grupama unutar organizac.
   
2. interorganizac. – sukobi među organizac.
   

1. realistički – je onaj koji je sredstvo za ostvarenje cilja
   
2. nerealistički – je onaj koji nije sredstvo za ostvarenje cilja nego proizlazi iz potrebe za popuštanjem i oslobođenjem od napetosti

• Pusić razlikuje:

1. sukob objektivnih interesa – objektivni interesi nalaze se u konfliktu ako ostvarenje činjeničnog stanja kojim se ostvaruje jedan umanjuje mogućnost ostvarenja dugog
   
2. sukob subjektivnih interesa – subjektivni interesi nalaze se u konfliktu ako dva subjekta smatraju da ostvarenje sub. interesa jednog umanjuje mogućnost ostvarenja sub. interesa drugih

• neki autori klasificiraju sukobe na:

1. otvorene – odnose se na konflikte situacije
   
2. prikrivene ili latentne – odnose se na konfliktneakcije

• marksistička dioba odnosi se na:

1. antagonističke – koji su izjednačeni s klasnim sukobima u društvu
   
2. neantagonističke – gdje spadaju svi ostali

Argyris svodi sve sukobe u organizac. na sukobe koji nastaju među pojedincima i organizac. tj. na intrandividualne sukobe

• on zanemaruje intraorganizac. sukob i od njega stvara uzrok intrapersonalnog sukoba

1. Intrapersonalni – nastaje uslijed suprotnih interesa pojedinca i organizac.

• poseban slučaj je sukob uloga gdje se radi o različitim očekivanjima koja su na neki način nespojiva i izazivaju kod pojedinca napetost jer on postaje nesiguran kako da se ponaša, a to izaziva sukobe kod dr. pojedinaca s kojima je njegova uloga u recipročnom odnosu
  
• uzrok može biti i nedostatak uzajamnog definiranja uloga kao i to da se pojedinac istovremeno nalazi u više uloga
  
• postoji i kategorija nesvjesnih sukoba a to je situacija gdje je barem jedna od konfliktnih potreba nesvjesna

1. Interpersonalni – uzroci sukoba su u samoj organizac., a i posljedice imaju značenje za organizac. u cjelini
   
2. Intergrupni – sukobi unutar grupa u organizac.

• javljaju se jer se pojedinci odlučuju za različite alternative
  
• do njih dolazi jer postoji potreba da se donesu zajedničke odluke, a postoji razlika u ciljevima i gledanju na situaciju

Reakcije su: rješavanje problema – gdje je problem pronaći rješenje koje zadovoljava zajedničke kriterije, uvjeravanje – gdje se razmimoilaženje u ciljevima može riješiti pozivanjem na viši zajednički cilj, pogađanje – gdje se polazi od razmimoilaženja kao fiksne činjenice koja ima razorne posljedice i politika

NAČINI RJEŠAVANJA SUKOBA

1. Izbjegavanje sukoba – teško je smatrati rezultatom sukoba jer konfliktna situacija nije završila u konfliktnoj akciji

• jedna strana pobijeđuje na račun druge strane

1. Mrtva točka sukoba– teško je smatrati rezultatom sukoba jer konfliktna situacija nije završila u konfliktnoj akciji
   
2. Pobjeda – poraz
   
3. Kompromis – svaka strana istovremeno dobiva i gubi
   
4. Integracija – svi interesi su zadovoljeni, a da ni jedna strana ne žrtvuje svoje interese

• ipak nije moguća kod stvarnog sukoba interesa koji se nalaze u opoziciji

Osnovne metode rješavanja sukoba prema Pusiću:

1. dominacija – koja znači potpuno podređivanje jednog interesa drugom
   
2. reorjentacija – koja znači usmjeravanje jedne strane tj. zamjenjivanje izvorno izabranog interesa
   
3. kompromis – koji znači djelomično ostvarivanje svih interesa

Osnovne metode rješavanja sukoba prema Shepardu:

1. primitivna – koja znači potiskivanje jedne strane i u cjelosti je destruktivna tj. totalni rat
   
2. moderna – koja je djelomično destruktivna i tu se radi o djelomičnom ratu ili o pogađanju
   
3. civilizirana – koja je usmjerena na rješavanje problema i još nije postignuta u stvarnosti

POSLJEDICE SUKOBA
Pozitivne – oslobađanje kreativnosti i sukob kao sredstvo unutarnje kontrole

• katkad razveseljuje i motivira

Negativne – mogućnost da dođe do raspadanja organizac.

• katkad obeshrabljuje i slabi i dovodi do napuštanja organizac. u frustraciji i tjeskobi

TEORIJA KONTIGENCIJE

• razvili su ju Lawrence i Lorsch na postavci da su organizac. varijable u složenom međuodnosu jedne s drugima i sa zahtjevima okoline
  
• prema toj teoriji, ako su interno stanje i procesi u organizac. usklađeni s okolišnim uvjetima organizac. će biti uspješna u svom području
  

 

[tonka20]

KONFLIKTI

• su svjesno suprotstavljanje ponašanja aktera ponašanju drugih aktera koje se povezuje uz izvršenje vlasti
  
• dva osnovna shvaćanja sukoba su da je sukob:

1. oblik interakcije među pojedincima ili grupama tj. borba koja se vodi između 2 suprotne strane
   
2. situacija u kojoj jedna strana može ostvariti ciljeve samo na račun druge strane

VRSTE

• najčešće je razlikovanje prema subjektima:

1. intraorganizac. – sukobi među pojedincima ili grupama unutar organizac.
   
2. interorganizac. – sukobi među organizac.

1. realistički – je onaj koji je sredstvo za ostvarenje cilja
   
2. nerealistički – je onaj koji nije sredstvo za ostvarenje cilja nego proizlazi iz potrebe za popuštanjem i oslobođenjem od napetosti

• Pusić razlikuje:

1. sukob objektivnih interesa – objektivni interesi nalaze se u konfliktu ako ostvarenje činjeničnog stanja kojim se ostvaruje jedan umanjuje mogućnost ostvarenja dugog
   
2. sukob subjektivnih interesa – subjektivni interesi nalaze se u konfliktu ako dva subjekta smatraju da ostvarenje sub. interesa jednog umanjuje mogućnost ostvarenja sub. interesa drugih

• neki autori klasificiraju sukobe na:

1. otvorene – odnose se na konflikte situacije
   
2. prikrivene ili latentne – odnose se na konfliktneakcije

• marksistička dioba odnosi se na:

1. antagonističke – koji su izjednačeni s klasnim sukobima u društvu
   
2. neantagonističke – gdje spadaju svi ostali

Argyris svodi sve sukobe u organizac. na sukobe koji nastaju među pojedincima i organizac. tj. na intrandividualne sukobe

• on zanemaruje intraorganizac. sukob i od njega stvara uzrok intrapersonalnog sukoba

1. Intrapersonalni – nastaje uslijed suprotnih interesa pojedinca i organizac.

• poseban slučaj je sukob uloga gdje se radi o različitim očekivanjima koja su na neki način nespojiva i izazivaju kod pojedinca napetost jer on postaje nesiguran kako da se ponaša, a to izaziva sukobe kod dr. pojedinaca s kojima je njegova uloga u recipročnom odnosu
  
• uzrok može biti i nedostatak uzajamnog definiranja uloga kao i to da se pojedinac istovremeno nalazi u više uloga
  
• postoji i kategorija nesvjesnih sukoba a to je situacija gdje je barem jedna od konfliktnih potreba nesvjesna

1. Interpersonalni – uzroci sukoba su u samoj organizac., a i posljedice imaju značenje za organizac. u cjelini
   
2. Intergrupni – sukobi unutar grupa u organizac.

• javljaju se jer se pojedinci odlučuju za različite alternative
  
• do njih dolazi jer postoji potreba da se donesu zajedničke odluke, a postoji razlika u ciljevima i gledanju na situaciju

Reakcije su: rješavanje problema – gdje je problem pronaći rješenje koje zadovoljava zajedničke kriterije, uvjeravanje – gdje se razmimoilaženje u ciljevima može riješiti pozivanjem na viši zajednički cilj, pogađanje – gdje se polazi od razmimoilaženja kao fiksne činjenice koja ima razorne posljedice i politika

NAČINI RJEŠAVANJA SUKOBA

1. Izbjegavanje sukoba – teško je smatrati rezultatom sukoba jer konfliktna situacija nije završila u konfliktnoj akciji

• jedna strana pobijeđuje na račun druge strane

1. Mrtva točka sukoba– teško je smatrati rezultatom sukoba jer konfliktna situacija nije završila u konfliktnoj akciji
   
2. Pobjeda – poraz
   
3. Kompromis – svaka strana istovremeno dobiva i gubi
   
4. Integracija – svi interesi su zadovoljeni, a da ni jedna strana ne žrtvuje svoje interese

• ipak nije moguća kod stvarnog sukoba interesa koji se nalaze u opoziciji

Osnovne metode rješavanja sukoba prema Pusiću:

1. dominacija – koja znači potpuno podređivanje jednog interesa drugom
   
2. reorjentacija – koja znači usmjeravanje jedne strane tj. zamjenjivanje izvorno izabranog interesa
   
3. kompromis – koji znači djelomično ostvarivanje svih interesa

Osnovne metode rješavanja sukoba prema Shepardu:

1. primitivna – koja znači potiskivanje jedne strane i u cjelosti je destruktivna tj. totalni rat
   
2. moderna – koja je djelomično destruktivna i tu se radi o djelomičnom ratu ili o pogađanju
   
3. civilizirana – koja je usmjerena na rješavanje problema i još nije postignuta u stvarnosti

POSLJEDICE SUKOBA
Pozitivne – oslobađanje kreativnosti i sukob kao sredstvo unutarnje kontrole

• katkad razveseljuje i motivira

Negativne – mogućnost da dođe do raspadanja organizac.

• katkad obeshrabljuje i slabi i dovodi do napuštanja organizac. u frustraciji i tjeskobi

TEORIJA KONTIGENCIJE

• razvili su ju Lawrence i Lorsch na postavci da su organizac. varijable u složenom međuodnosu jedne s drugima i sa zahtjevima okoline
  
• prema toj teoriji, ako su interno stanje i procesi u organizac. usklađeni s okolišnim uvjetima organizac. će biti uspješna u svom području

Hvalaaa punooo ))))

 

[Dolla]

Pitanja kod prof. Muse: Weber, tehnologija, teorija odlučivanja (decizionistički pravac).

 

[andrijanak]

Ide netko od redovnih na predavanja iz ovog predmeta? jesu obavezna?

 

[MARYYNNA]

Ide netko od redovnih na predavanja iz ovog predmeta? jesu obavezna?

da, obvezna su zapisujemo se

 

[dada]

Litteratura kao i lani?
[DOUBLEPOST=1485417737,1481712353][/DOUBLEPOST]Ide li tko na ovaj rok?

 

[bundas]

Može li netko napisati primjer za kibernetske i samoreferentne sustave?

 

[mileking20]

Zaboravio sam, ali su ovo neka pitanja koja me pitala prof Džinić sa zadnjeg roka.

1. Motivacija Maslow
2. Pitala me rane teoritičare (A. Smith, Marx, Émile Durkheim, Weber)
3. Kontigencija. Koje razvio tu teoriju i koji zaključak su donijeli)
[DOUBLEPOST=1486228276,1486228225][/DOUBLEPOST]Zaboravio sam, ali su ovo neka pitanja koja me pitala prof Džinić sa zadnjeg roka.

1. Motivacija Maslow
2. Pitala me rane teoritičare (A. Smith, Marx, Émile Durkheim, Weber)
3. Kontigencija. Koje razvio tu teoriju i koji zaključak su donijeli)

 

[tapravnica]

Molila bih ako mi tko može napisati koji je način polaganja ovog ispita i koja je literatura? Da li je potrebno napisati esej? Znači, svaka informacija vezana za ovaj predmet dobro je došla.
Hvala unaprijed.
[DOUBLEPOST=1486473181,1486391121][/DOUBLEPOST]Edit: poruka bila namjenjena za Organizacijski razvoj

 

[koni]

Zaboravio sam, ali su ovo neka pitanja koja me pitala prof Džinić sa zadnjeg roka.

1. Motivacija Maslow
2. Pitala me rane teoritičare (A. Smith, Marx, Émile Durkheim, Weber)
3. Kontigencija. Koje razvio tu teoriju i koji zaključak su donijeli)
[DOUBLEPOST=1486228276,1486228225][/DOUBLEPOST]Zaboravio sam, ali su ovo neka pitanja koja me pitala prof Džinić sa zadnjeg roka.

1. Motivacija Maslow
2. Pitala me rane teoritičare (A. Smith, Marx, Émile Durkheim, Weber)
3. Kontigencija. Koje razvio tu teoriju i koji zaključak su donijeli)

Da li se to odnosi na rok od prije 2 tjedna?
Giljević je rekao na predavanju da će on biti na tom roku, a Džinička 13.02....

 

[dada]

Da li se to odnosi na rok od prije 2 tjedna?
Giljević je rekao na predavanju da će on biti na tom roku, a Džinička 13.02....

Na roku 31.1.je bila Dzinic.
Pitala je i elemente okoline, decizioniste, disfunkcije birokracije, Scotta.
[DOUBLEPOST=1486561972,1486561484][/DOUBLEPOST]

Da li se to odnosi na rok od prije 2 tjedna?
Giljević je rekao na predavanju da će on biti na tom roku, a Džinička 13.02....

Na roku 31.1.je bila Dzinic.
Pitala je i elemente okoline, decizioniste, disfunkcije birokracije, Scotta.

 

[koni]

Na roku 31.1.je bila Dzinic.
Pitala je i elemente okoline, decizioniste, disfunkcije birokracije, Scotta.
[DOUBLEPOST=1486561972,1486561484][/DOUBLEPOST]
Na roku 31.1.je bila Dzinic.
Pitala je i elemente okoline, decizioniste, disfunkcije birokracije, Scotta.

hvala...
[DOUBLEPOST=1487357369][/DOUBLEPOST]pitanja danas kod Tea: komunikacijski kanali, autopoieza, bilanca teorija iz Pusićevog članka, odlučivanje ,sukobi, informacijsko opterečenje. Tri smo bile
i prošle...vrlo ugodan ispit

 

[tfabricni]

može skripta na [email protected] ...thx

KONFLIKTI

• su svjesno suprotstavljanje ponašanja aktera ponašanju drugih aktera koje se povezuje uz izvršenje vlasti
  
• dva osnovna shvaćanja sukoba su da je sukob:

1. oblik interakcije među pojedincima ili grupama tj. borba koja se vodi između 2 suprotne strane
   
2. situacija u kojoj jedna strana može ostvariti ciljeve samo na račun druge strane

VRSTE

• najčešće je razlikovanje prema subjektima:

1. intraorganizac. – sukobi među pojedincima ili grupama unutar organizac.
   
2. interorganizac. – sukobi među organizac.

1. realistički – je onaj koji je sredstvo za ostvarenje cilja
   
2. nerealistički – je onaj koji nije sredstvo za ostvarenje cilja nego proizlazi iz potrebe za popuštanjem i oslobođenjem od napetosti

• Pusić razlikuje:

1. sukob objektivnih interesa – objektivni interesi nalaze se u konfliktu ako ostvarenje činjeničnog stanja kojim se ostvaruje jedan umanjuje mogućnost ostvarenja dugog
   
2. sukob subjektivnih interesa – subjektivni interesi nalaze se u konfliktu ako dva subjekta smatraju da ostvarenje sub. interesa jednog umanjuje mogućnost ostvarenja sub. interesa drugih

• neki autori klasificiraju sukobe na:

1. otvorene – odnose se na konflikte situacije
   
2. prikrivene ili latentne – odnose se na konfliktneakcije

• marksistička dioba odnosi se na:

1. antagonističke – koji su izjednačeni s klasnim sukobima u društvu
   
2. neantagonističke – gdje spadaju svi ostali

Argyris svodi sve sukobe u organizac. na sukobe koji nastaju među pojedincima i organizac. tj. na intrandividualne sukobe

• on zanemaruje intraorganizac. sukob i od njega stvara uzrok intrapersonalnog sukoba

1. Intrapersonalni – nastaje uslijed suprotnih interesa pojedinca i organizac.

• poseban slučaj je sukob uloga gdje se radi o različitim očekivanjima koja su na neki način nespojiva i izazivaju kod pojedinca napetost jer on postaje nesiguran kako da se ponaša, a to izaziva sukobe kod dr. pojedinaca s kojima je njegova uloga u recipročnom odnosu
  
• uzrok može biti i nedostatak uzajamnog definiranja uloga kao i to da se pojedinac istovremeno nalazi u više uloga
  
• postoji i kategorija nesvjesnih sukoba a to je situacija gdje je barem jedna od konfliktnih potreba nesvjesna

1. Interpersonalni – uzroci sukoba su u samoj organizac., a i posljedice imaju značenje za organizac. u cjelini
   
2. Intergrupni – sukobi unutar grupa u organizac.

• javljaju se jer se pojedinci odlučuju za različite alternative
  
• do njih dolazi jer postoji potreba da se donesu zajedničke odluke, a postoji razlika u ciljevima i gledanju na situaciju

Reakcije su: rješavanje problema – gdje je problem pronaći rješenje koje zadovoljava zajedničke kriterije, uvjeravanje – gdje se razmimoilaženje u ciljevima može riješiti pozivanjem na viši zajednički cilj, pogađanje – gdje se polazi od razmimoilaženja kao fiksne činjenice koja ima razorne posljedice i politika

NAČINI RJEŠAVANJA SUKOBA

1. Izbjegavanje sukoba – teško je smatrati rezultatom sukoba jer konfliktna situacija nije završila u konfliktnoj akciji

• jedna strana pobijeđuje na račun druge strane

1. Mrtva točka sukoba– teško je smatrati rezultatom sukoba jer konfliktna situacija nije završila u konfliktnoj akciji
   
2. Pobjeda – poraz
   
3. Kompromis – svaka strana istovremeno dobiva i gubi
   
4. Integracija – svi interesi su zadovoljeni, a da ni jedna strana ne žrtvuje svoje interese

• ipak nije moguća kod stvarnog sukoba interesa koji se nalaze u opoziciji

Osnovne metode rješavanja sukoba prema Pusiću:

1. dominacija – koja znači potpuno podređivanje jednog interesa drugom
   
2. reorjentacija – koja znači usmjeravanje jedne strane tj. zamjenjivanje izvorno izabranog interesa
   
3. kompromis – koji znači djelomično ostvarivanje svih interesa

Osnovne metode rješavanja sukoba prema Shepardu:

1. primitivna – koja znači potiskivanje jedne strane i u cjelosti je destruktivna tj. totalni rat
   
2. moderna – koja je djelomično destruktivna i tu se radi o djelomičnom ratu ili o pogađanju
   
3. civilizirana – koja je usmjerena na rješavanje problema i još nije postignuta u stvarnosti

POSLJEDICE SUKOBA
Pozitivne – oslobađanje kreativnosti i sukob kao sredstvo unutarnje kontrole

• katkad razveseljuje i motivira

Negativne – mogućnost da dođe do raspadanja organizac.

• katkad obeshrabljuje i slabi i dovodi do napuštanja organizac. u frustraciji i tjeskobi

TEORIJA KONTIGENCIJE

• razvili su ju Lawrence i Lorsch na postavci da su organizac. varijable u složenom međuodnosu jedne s drugima i sa zahtjevima okoline
  
• prema toj teoriji, ako su interno stanje i procesi u organizac. usklađeni s okolišnim uvjetima organizac. će biti uspješna u svom području

 

[ana22]

Zna li netko nesto vise o pitanjima teorijska bilanca i informacijsko opterecenje?
[DOUBLEPOST=1490981653,1490981585][/DOUBLEPOST]Zna li netko nesto vise o pitanjima teorijska bilanca i informacijsko opterecenje?

 

[Antonija]

Zna li netko nesto vise o pitanjima teorijska bilanca i informacijsko opterecenje?
[DOUBLEPOST=1490981653,1490981585][/DOUBLEPOST]Zna li netko nesto vise o pitanjima teorijska bilanca i informacijsko opterecenje?

i ja se pitam isto!
[DOUBLEPOST=1491311418][/DOUBLEPOST]kolege da li netko moze napisati faze razvoja uprave?

 

[chubelina]

ovi koji uce po skripti od 74 strane osim gramatickih greska samo bih rekla da su dvije velike greske - na 42 str gdje je durkheim pise organizacijska solidarnost ( što je krivo treba pisati organska solidarnost, organizacijska ne postoji)

druga greska kod mehla 9 str - pise otvoreni zatvoreni LONAC ( treba pisati lanac)

 

[tfabricni]

Zna li netko nesto vise o pitanjima teorijska bilanca i informacijsko opterecenje?
[DOUBLEPOST=1490981653,1490981585][/DOUBLEPOST]Zna li netko nesto vise o pitanjima teorijska bilanca i informacijsko opterecenje?

Informacijsko opterećenje kojemu su upravne organizacije podvrgnute u svojoj okolini može se izraziti apsolutno .... KOPRIĆ strana 215

 

[chubelina]

Danas kod dzinic su svi ugl prosli.pitala je samo svoja standardna pitanja

Pitala je kordinacija prema marchu i simonu i to ugl niko nije znao.
Al odg na to pitanje je ; kordinacija putem povratnog djelovanja (koja je najintenzivnija) .. kordinacija putem plana i kord standardizacijom (koja se djeli na tijek postupka i u vezi s postupkom)

Trazila je primjer za etzionijeve moci ;
Prisilnamoc policija
Identitivna moc manipulacija simbolima
Utilitarna moc upravljacke i tehnicke sposobnosti

Primjer samorefwrentnih sustava su organizacije

Primjer kibernetike-robotika.algoritam
[DOUBLEPOST=1491490611,1491490174][/DOUBLEPOST]Danas kod dzinic su svi ugl prosli.pitala je samo svoja standardna pitanja

Pitala je kordinacija prema marchu i simonu i to ugl niko nije znao.
Al odg na to pitanje je ; kordinacija putem povratnog djelovanja (koja je najintenzivnija) .. kordinacija putem plana i kord standardizacijom (koja se djeli na tijek postupka i u vezi s postupkom)

Trazila je primjer za etzionijeve moci ;
Prisilnamoc policija
Identitivna moc manipulacija simbolima
Utilitarna moc upravljacke i tehnicke sposobnosti

Primjer samorefwrentnih sustava su organizacije

Primjer kibernetike-robotika.algoritam
[DOUBLEPOST=1491499337][/DOUBLEPOST]s obzirom da svi uce po skripti od 74 stranice a nema je u skriptarnici...poslala sam ju da ju stave

 

[maarijaa]

6.4. pitanja džinić: kibernetski pravac i primjer organizacije, kordinacija prema marchu i simonu, organizacijska tehnologija