1712.
AdBlock Detected
Sure, ad-blocking software does a great job at blocking ads, but it also blocks some useful and important features of our website. For the best possible site experience please take a moment to disable your AdBlocker.
Politologija
- Temu pokrenuo forum
- Datum prvog posta
blabla
Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
nemoj se zamarati tim pitanjima što se tiče kronoloških poredaka, nama je Čepo rekao da toga neće biti.
ako ideš na ispit, moraš ići na usmeni-obavezno!
a ponavljaju se ona pitanja koja su navedena u skrtiptarnici.
ej ljudi ako mi netko može pomoći (već sam luda) i odgovoriti na ova pitanja: :crazy:
1.revizionizam?
2.strukturalizam?
3.kompleksna jednakost?
4.tko je koristio izraz ''ponovno pronalaženje političkog''?
5.koja su obilježja predstavničke demokracije?
6.po čemu je poznat Singer?
1.revizionizam?
2.strukturalizam?
3.kompleksna jednakost?
4.tko je koristio izraz ''ponovno pronalaženje političkog''?
5.koja su obilježja predstavničke demokracije?
6.po čemu je poznat Singer?
blabla
Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
2. Strukturalizam
Argumentacija usmjerena na strukturu usredotočuje se na čitava društva, državne ustanove, organizacije ili društvene skupine poput klase, no bavi se i društvenim institucijama poput privatnog vlasništva ili braka.
Strukturnacionalistički argument polazi od toga da strukture ne nastaju automatski nego da ih pojedini akteri moraju proizvoditi (reproducirati). Reprodukcija je češće ishod svakodnevna rutinskog ponašanja i djelovanja za pojedinca ima značenje samo kad se nalazi u smislenom kontekstu.
MARKSIZAM = strukturalistička doktrina; naglasak je na načinu na koji ekonomski
proces oblikuje društvene i klasne odnose i moć u procesu kreiranja politike (klasni sukob)
5. Zajednička obilježja predstavničkih demokracija- izabrani predstavnici zamjenjuju birače ili djeluju u njihovu korist
-provedba redovitih izbora na svim ili većini razina vlasti kao simbol suvereniteta naroda i kao simboličan i katkad stvaran način nadzora političkih elita
-uvjerenje da su izbori učinkovit i demokratski način provedbe političke smjene
-uvjerenje da izbori olakšavaju ograničenu, ali široku uključenost građana osiguravajući pristanak naroda uz sustav kao cjelinu i odobravanje za pobjednike
-Značajke predstavničke demokracije - U predstavničkim demokracijama politička sloboda podrazumijeva da pojedinci različitih mišljenja slobodno biraju one koji će vladati, na slobodnim izborima na kojima se nadmeću političke stranke. Sve to podliježe općim pravilima vladanja (izborni zakoni)
6.Vrstizam - prema zagovornicima prava na životinje – to je stav odricanja prava životinjama – prema Singeru- vrstizam je predrasuda ili pristran stav prema interesu pripadnika vlastite vrste i protiv interesa pripadnika drugih vrsta
3. Walzer (1983.) – je zagovarao ono što je nazvao „kompleksna jednakost“ - zagovara jedan oblik pravednog društva u kojem nejednakosti u nekoliko sfera društva ne zadiru jedne u druge; npr. bogatstvo možda vlada u poslovnom svijetu, ali liječenje u sferi zdravstva potaknut će zdravstvene potrebe i obrazovanje će se organizirati u skladu s potrebama i sposobnostima za učenje pojedinaca, a ne u skladu s bogatstvom
1. revizionizam - Pojavio se krajem 19 st,a glavni predstavnik je Bernstein koji odbacuje potrebu za nasilanim prekidom s kapitaliznom jer radnici imaju koristi od malih pomaka u kapitalizmu koje ne bi trebalo narušiti zbog sudjelovanja u nekoj neizvjesnoj revoluciji.Smatra da se društvena pravda ostvaruje preraspodjelom u kapitalizmu
4. Ulirch Beck
sorry što nije po redu...
smotankusha
Mladi član foruma kojeg zanima uprava
ima ljudi koji su pali na usmenom a prošli preko kolokvija! ipak nemozes nista ne znat na usmenom!
ugl shema ti je da barem na jednom pitanju od tri razvališ...
da..bila su pitanja..konzervativizam (francuski, britanski, njem obavezno spomenuti), ekofeminizam, elementi demokracije, masovni mediji, jednakost, pravednost..
bilo bi pozeljno da nabrajate i djela recimo kod pravednosti imamo od Rawlsa 'teorija pravednosti' itd. dakle sve kaj znate vezano za pitanje valja spomenuti!
profa pita na način da izvučeš karticu sa tri pitanja, u opticaju su sva pitanja, nema nekih posebnih. Ako netko ne zna svoje, druge to i ne pita, samo ono što si izvikao na kartici. Zna postaviti podpitanja ako zaštekaš, pomaže, ali ipak treba barem nešto zucnuti i dva je tu, naravno ako prođeš na pismenom. B
Ljudi, ja sam jucer prosla usmeni (poz i neg sloboda,ideologija,pol participacija - Birch)!!!Ja sam se namucila kao pas oko tog ispita, a u biti kad dodjes na pismeni i na usmeni zakljucis da ne treba ici tako detaljno, bitno je par recenica znat o svemu, te malo razmislit o sta je pjesnik htio reci, te prezentirat neki primjer- onako laicki i prodjes bez frke.Ja strebala u sirinu,pa sam na kraju mucala na osnovnim stvarima i eto izvukla 2.Ucila sam po skripti "55".Sretno svima, jer stvarno je ona u ovom ispitu presudan faktor!
Ekipa bok!!!Ja odoh sad na inf., ili mozda financiranje.Hvala svima koji su mi pomogli da polozim ovaj ispit u sto kracem roku!!!
Ekipa bok!!!Ja odoh sad na inf., ili mozda financiranje.Hvala svima koji su mi pomogli da polozim ovaj ispit u sto kracem roku!!!
ivana4
Mladi član foruma kojeg zanima uprava
evo,kao prvo zahvaljujem ljudima kaj su napravili onu skriptu :laughing:
savjet za one koji tek namjeravaju ići na pismeni il usmeni...već svi znate,ona skripta od 55 strana je najbolja...ja osobno nisam ni otvorila knjigu,nego sam samo učila iz te skripte i iz one gdje su pitanja i odg samo...još sam si poslije malo po forumu pogledala pitanja koja su stavili tu u ovom topicu...pismeni sam rasturila,a također i usmeni...dobila sam 4 :crazy::crazy: fakat,knjigu nisam ni otvorila...
još jedan savjet ako učite iz skripte nemojte mu sve nabubat točno kako piše u skripti,nego malo to preformulirajte jer onda on misli da nikaj ne kužite,da ste samo iz skripti naštrebali i počne vam 500 potpitanja postavljati i vi se jadni zbunite i padate...znači,bitno je da samouvjereno uđete u sobu i lijepo svojim riječima odgovarate na pitanja,a ne kao da čitate sa papira...eto nadam se da će vam ovo koristiti...i naravno pričate sve kaj znate
moja pitanja-tipovi država,demokracija po shumpeteru,mat. i postmat. vrijednosti :crazy: ...i da još me je dodatno pitanje pitao-civilna kultura jer sam bila između,tu sam počela pričat ,par riječi rekla i gotovo
savjet za one koji tek namjeravaju ići na pismeni il usmeni...već svi znate,ona skripta od 55 strana je najbolja...ja osobno nisam ni otvorila knjigu,nego sam samo učila iz te skripte i iz one gdje su pitanja i odg samo...još sam si poslije malo po forumu pogledala pitanja koja su stavili tu u ovom topicu...pismeni sam rasturila,a također i usmeni...dobila sam 4 :crazy::crazy: fakat,knjigu nisam ni otvorila...
još jedan savjet ako učite iz skripte nemojte mu sve nabubat točno kako piše u skripti,nego malo to preformulirajte jer onda on misli da nikaj ne kužite,da ste samo iz skripti naštrebali i počne vam 500 potpitanja postavljati i vi se jadni zbunite i padate...znači,bitno je da samouvjereno uđete u sobu i lijepo svojim riječima odgovarate na pitanja,a ne kao da čitate sa papira...eto nadam se da će vam ovo koristiti...i naravno pričate sve kaj znate
moja pitanja-tipovi država,demokracija po shumpeteru,mat. i postmat. vrijednosti :crazy: ...i da još me je dodatno pitanje pitao-civilna kultura jer sam bila između,tu sam počela pričat ,par riječi rekla i gotovo
mislis na onu skriptu "ovu skriptu mnogi hvale",ona ima 55 str...
Sea
Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
ja bi rekla da je tovise individualno... no dobro mene zapravo jako zanima sto se smatra pod tim esejima? ako je, npr. jedno od tri pitanja biheviorizam ja napisem definiciju (jedna vrlo prosto prosirena recenica :-D) i to bi bilo to ili i ja moram na to dati svoje misljenje/stajaliste ili sto vec...
hvala unaprijed na rijesavanju mog "velikog misterija"
mene zapravo jako zanima sto se smatra pod tim esejima? ako je, npr. jedno od tri pitanja biheviorizam ja napisem definiciju (jedna vrlo prosto prosirena recenica :-D) i to bi bilo to ili i ja moram na to dati svoje misljenje/stajaliste ili sto vec...hvala unaprijed na rijesavanju mog "velikog misterija"
ganesha
Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
Ekofeminizam
- Judith Plant: «Liječenje rana» – u ženi vidi lik koji je u skladu s prirodom zbog svoje uloge rađanja i hranjenja – podcjenjivanje tih uloga u suvremenom industrijaliziranom društvu odražava otuđenje patrijarhalnih kultura od njihovih veza s prirodnom okolinom.
- ekofeministice više cijene tradicionalne ženske odlike empatije i intuicije, nego tradicionalno muške poput uma i snage – zato se protive postizanju jednakosti žena jer žele da te tradicionalne ženske vrijednosti ovladaju društvom
tipovi države
-> Marksistička teorija države
- Jessop 1990. – državu opisuje na 6 načina,
- osnovno shvaćanje marksizma je da država djeluje u svrhu zaštite interesa određene klase – tako postaje instrumentom klasne vladavine
- oblici što ih država poprima u liberalnoj, parlamentarnoj demokraciji su tek odraz klasnih interesa i moći i zapravo sprječavaju mogućnost za demokraciju i jednakost
-> Fašistička država
- država, ili prije kolektiv ima najviše mjesto, a ne pojedinac ili klasa;
- odnos između države i pojedinca u fašističkoj državi ne temelji se na odnosu prava i sloboda nego obavezua i dužnosti
- država je totalna orgnaizacija jedino kroz nju pojedinci mogu naći svoju istinsku stvarnost i sudbinu (Mussolini)
- fašisti žele stvaranje novog poretka u kojem je prihvaćena potpuna odanost pojedinca i potpuna vlast države (shvaćanje naravi fašističke države napisali su Mussolini i Gentile za Enciclopedia italiana 1932.)
-> Komunistička država
- široko shvaćanje države – tako se želi promicati društvena kohezija i projekt socijalizma u svim područjima čovjekova života – npr. Ustav SSSR-a
- podjela između države i društva je manje oštra nego u liberalnoj državi; cilj politike je regulirati pravilan odnos između pojedinca i države i ograničiti djelokrug, doseg i ovlast države u pogledu sloboda pojedinca
- mislim da ovo nije potpuno, da još nešto fali... a možda i ne!! ak netko drugi još bolje zna odgovor na ovo pitanje, neka ga upotpuni...
ovo ti je sve iz skripte, pa si pogledaj još u knjizi... :wink5:
Tinchy1808
Mladi član foruma kojeg zanima uprava
treba spomenut da hobbes ne poznaje zajednički etički svijet,da svi ljudi teže svojim ciljevima i željama i zato ulaze u sukob s drugim ljudima koji isto tako imaju svoje želje i potrebe. Isto tako 3 su razloga za svađu: strah,slava i suparništvo,a da bi se sukobi izbjegli trebaju težiti kroz ugovorom stvoreno pol.udruženje gdje je pol.vlast suverena..mislim da ti je to otprilike sve
sam me sad brine kad ce bit taj j**** usmeni(koji su se rijesili preko kolokvija)??jel zna ko iz pouzdanih informacija.HELP:crying2:
mimica
Mladi član foruma kojeg zanima uprava
a jel zna ko u koliko počinju usmeni sutra...
Ej ljudi ja bih molila ako itko zna da mi odgovori na koje pitanje...
1. što je agitiranje
2. o kakvoj demokraciji govori Schumpeter
3. korporacija u Italiji
4. Marxova teorija ideologizma
5. vrste izbornih sustava
6. negativna kampanja
7. politička participacija u EU
8. američki i francuski individualizam
...i dali se na teorije države odnosi ono Feudalizam,Božansko pravo i apsolutizam,Ustavi i konstitucionalizam ili samo marksistička,fašistička i komunistička teorija...
zahvaljujem se unaprijed dobrim dušicama
Ej ljudi ja bih molila ako itko zna da mi odgovori na koje pitanje...
1. što je agitiranje
2. o kakvoj demokraciji govori Schumpeter
3. korporacija u Italiji
4. Marxova teorija ideologizma
5. vrste izbornih sustava
6. negativna kampanja
7. politička participacija u EU
8. američki i francuski individualizam
...i dali se na teorije države odnosi ono Feudalizam,Božansko pravo i apsolutizam,Ustavi i konstitucionalizam ili samo marksistička,fašistička i komunistička teorija...
zahvaljujem se unaprijed dobrim dušicama
1. što je agitiranje
2. o kakvoj demokraciji govori Schumpeter
Schumpeterov elitizam poznat je kao „demokratski elitizam“ – smatrao da su slobodni izbori donijeli element natjecanja među elitama
Joseph Schumpeter: «Kapitalizam, socijalizam i demokracija», 1981. – demokracija je onaj institucionalni aranžman za donošenje političkih odluka u kojemu pojedinci stječu ovlast odlučivanja putem konkurentske borbe za glas naroda
3. korporacija u Italiji
Mussolini ukida parlament i zamjenjuje ga sustavom predstavništva putem koorporacija. Korporativizam - doktrina prema kojoj glavne ekonomske interese (poput interesa poslodavaca i sindikata) treba uvrstiti u sustav vladavine-
4. Marxova teorija ideologizma
1. ideologija je dijelom „lažna svijest“ koja može prikrivati «zbiljske interese» većine društva – a oni smatraju da su zbiljski interesi rušenje kapitalizma i zamjena društvenim odnosima koji ne počivaju na eksploataciji
2. ideje su izrazi materijalnih uvjeta, tj. oni koji imaju moć nad sredstvima za proizvodnju, posjeduju vladajuće vrijednosti.
5. vrste izbornih sustava
Postoje tri tipa izbornog sustava:
1. sustav obične većine - pobjeđuje kandidat s najvećim brojem glasova, ukoliko postoje više od dvije stranke u većinskom će sustavu treća i četvrta stranka biti podzastupljene, tj. dobit će samo ona mjesta gdje su zemljopisno koncentrirane – ovaj sustav primjenjuje se u Britaniji.
2. sustav s dva kruga izbora - u prvom krugu izabrani su kandidati s više od polovice glasova; u drugom krugu se glasuje samo ako kandidat u prvom krugu ne uspije dobiti većinu; (predsjednički izbori u Francuskoj i u RH)
3. razmjerno predstavnički sustavi - stranka ima listu kandidata, a poslanička mjesta se popunjavaju razmjerno udjelu glasova koje je stranka osvojila
6. negativna kampanja
negativna kampanja – smatra se da oslanjanje na negativan imidž, zakluisne igre, trikove i duboko osobnu narav kampanje prikriva prava pitanja kojima bi se trabala baviti realna politika. Tako mediji razvodnjavaju i iskrivljuju proces i funkcioniranje demokracije, prikrivanjem ili zanemarivanjem stvarnih problema i predstavljanjem biračima nevažnih kriterija i informacija
7. politička participacija u EU
8. američki i francuski individualizam
SAD – Ustav SAD i Deklaracija neovisnosti odišu duhom individualizma i individualnih prava. S «američkim» se najčešće povezuje teorija liberalizma s naglaskom na neovisnosti ljudi jednih o drugima i o primitivnim vezama. Politička (posebno državna) vlast mora se uklopiti u jedno društvo pojedinaca. Privrženost inidividualističkom vrijednostnom sustavu i liberalnom kredu bila je značajka kohezije i stabilnosti američkog društva i donedavno legitimirajući natjecateljski poriv, poduzetništvo, dobro gospodarenje i druge odlike čvrstog individualizma kao kulturne norme.
Francuski individualizam pokazuje neke značajke američkoga ali za razliku od njega on je gotovo anarhičan. Kulturne i političke vrijednosti povezane s Francuskom revolucijom iz 1789. u Francuskoj su proizvele vrlo fragmentirano društvo u kojem je pojedinac sumnjičav i prema vladi i prema mnogim tipovima kolektivnog djelovanja. Posljedica toga je da su Francuzi manje skloni djelovati u društvenim organizacijama (nego npr. Britanci ili Amerikanci) osim kada to uključuje spontanu i izravnu akciju protiv francuske države (npr. pokreti seljaka ili studenata)
2. o kakvoj demokraciji govori Schumpeter
Schumpeterov elitizam poznat je kao „demokratski elitizam“ – smatrao da su slobodni izbori donijeli element natjecanja među elitama
Joseph Schumpeter: «Kapitalizam, socijalizam i demokracija», 1981. – demokracija je onaj institucionalni aranžman za donošenje političkih odluka u kojemu pojedinci stječu ovlast odlučivanja putem konkurentske borbe za glas naroda
3. korporacija u Italiji
Mussolini ukida parlament i zamjenjuje ga sustavom predstavništva putem koorporacija. Korporativizam - doktrina prema kojoj glavne ekonomske interese (poput interesa poslodavaca i sindikata) treba uvrstiti u sustav vladavine-
4. Marxova teorija ideologizma
1. ideologija je dijelom „lažna svijest“ koja može prikrivati «zbiljske interese» većine društva – a oni smatraju da su zbiljski interesi rušenje kapitalizma i zamjena društvenim odnosima koji ne počivaju na eksploataciji
2. ideje su izrazi materijalnih uvjeta, tj. oni koji imaju moć nad sredstvima za proizvodnju, posjeduju vladajuće vrijednosti.
5. vrste izbornih sustava
Postoje tri tipa izbornog sustava:
1. sustav obične većine - pobjeđuje kandidat s najvećim brojem glasova, ukoliko postoje više od dvije stranke u većinskom će sustavu treća i četvrta stranka biti podzastupljene, tj. dobit će samo ona mjesta gdje su zemljopisno koncentrirane – ovaj sustav primjenjuje se u Britaniji.
2. sustav s dva kruga izbora - u prvom krugu izabrani su kandidati s više od polovice glasova; u drugom krugu se glasuje samo ako kandidat u prvom krugu ne uspije dobiti većinu; (predsjednički izbori u Francuskoj i u RH)
3. razmjerno predstavnički sustavi - stranka ima listu kandidata, a poslanička mjesta se popunjavaju razmjerno udjelu glasova koje je stranka osvojila
6. negativna kampanja
negativna kampanja – smatra se da oslanjanje na negativan imidž, zakluisne igre, trikove i duboko osobnu narav kampanje prikriva prava pitanja kojima bi se trabala baviti realna politika. Tako mediji razvodnjavaju i iskrivljuju proces i funkcioniranje demokracije, prikrivanjem ili zanemarivanjem stvarnih problema i predstavljanjem biračima nevažnih kriterija i informacija
7. politička participacija u EU
8. američki i francuski individualizam
SAD – Ustav SAD i Deklaracija neovisnosti odišu duhom individualizma i individualnih prava. S «američkim» se najčešće povezuje teorija liberalizma s naglaskom na neovisnosti ljudi jednih o drugima i o primitivnim vezama. Politička (posebno državna) vlast mora se uklopiti u jedno društvo pojedinaca. Privrženost inidividualističkom vrijednostnom sustavu i liberalnom kredu bila je značajka kohezije i stabilnosti američkog društva i donedavno legitimirajući natjecateljski poriv, poduzetništvo, dobro gospodarenje i druge odlike čvrstog individualizma kao kulturne norme.
Francuski individualizam pokazuje neke značajke američkoga ali za razliku od njega on je gotovo anarhičan. Kulturne i političke vrijednosti povezane s Francuskom revolucijom iz 1789. u Francuskoj su proizvele vrlo fragmentirano društvo u kojem je pojedinac sumnjičav i prema vladi i prema mnogim tipovima kolektivnog djelovanja. Posljedica toga je da su Francuzi manje skloni djelovati u društvenim organizacijama (nego npr. Britanci ili Amerikanci) osim kada to uključuje spontanu i izravnu akciju protiv francuske države (npr. pokreti seljaka ili studenata)
blabla
Znam ponešto o upravi. Umjerno aktivan član.
mislim da se nebi trebala toliko zamarati točno godinama...bitno da znaš otprilike...
neznam kako izgleda ispit, ali vrlo vjerojatno kao kolokvij- znači negdje 5-6 ptanja na odgovaranje 1 rečenicom ili sa 2,3 riječi, pa negdje 5 na zaokruživanje i 3 onako malo opširnija,esejska...
mislim da su one skripte i ona pitanja sasvim dovoljna...(nalaze se u skriptarnici) :crazy:
